Julijana Matanović rođena je 6. travnja 1959. u Gradačcu (Republika Bosna i Hercegovina). Od svibnja 1962. živi u Hrvatskoj. Osnovnu školu završila je u Đurđenovcu, gimnaziju u Našicama, a Studij jugoslavenskih jezika i književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. U jesen 1982. zaposlila se, kao asistent, na Odsjeku za jugoslavenske književnosti istoga Fakulteta. Poslijediplomski studij završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je u lipnju 1989. godine, uz stručno vodstvo prof. dr. Zorana Kravara, magistrirala na temi Primarna i sekundarna generička obilježja u Đurđevićevim "Uzdasima Mandalijene pokornice". Doktorirala je 1998. godine temom Hrvatski povijesni roman XX. stoljeća (stručno povjerenstvo: prof.dr.Miroslav Šicel. prof.dr. Krešimir Nemec, prof.dr. Vinko Brešić). Od 1. rujna 1993. zaposlenica je Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1993. izabrana je za asistenta na Katedri za noviju hrvatsku književnost. U zvanje docenta promaknuta je 1999., a u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora 2007. U svibnju 2013. reizabrana je u isto zvanje.
Stručne i znanstvene radove počela je objavljivati 1982. (Studentski list, Polet, Pitanja, Vjesnik,, Treći program Radio Zagreba, Maslačak, Mogućnosti; Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Republika, Polja, Quorum, Forum, Vijenac, Dometi, Dubrovnik, Dubrovački horizonti, Kaj, Revija, Književna revija, Kolo, Sarajevske sveske, Diwan, Bosnia Franciscana, Croatica..).
Do sada je objavila tristotinjak rasprava, ogleda, izvornih članaka i književnih kritika. U svojim knjigama bavila se ponajviše književnošću 17. stoljeća (Barok iz suvremenosti gledat, Ivan Gundulić) te temama vezanim uz povijesni roman u hrvatskoj književnosti (Krsto i Lucijan, sumnja.strah@povijest.hr). Među prvima je u prostore interpretacije unijela pripovijedanje u prvim licu (Prvo lice jednine, Lijepi običaji). Sudjelovala je na četrdesetak kongresa, simpozija i okruglih stolova vezanih uz teme koje dolaze iz prostora nacionalne književne baštine i sinkrone književne produkcije (Dani hvarskog kazališta, Hrvatski književni barok, Krležini dani, Prvi hrvatski slavistički kongres, Drugi slavistički kongres, Đakovački dani književnih kritičara, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Književni Osijek...). Pet godina (1991.- 1996.) bila je voditeljica na projektu Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća pri Ministarstvu znanosti Republike Hrvatske. Kao sastavni dio tog istraživanja organizirala je znanstveni simpozij (Osijek-Požega, studeni 1993.), čiji su radovi 1995. objelodanjeni u zborniku Ključevi raja. Bila istraživač na projektu Enciklopedija hrvatske književnosti. Surađivala je na na projektu Stoljeća hrvatske književnosti, u Leksikonu hrvatskih pisaca, Hrvatskoj enciklopediji, Leksikonu djela hrvatskih pisaca i Hrvatskoj književnoj enciklopediji.
Bila je voditeljica Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike (2006./2007.)
Kao lektor i predavač četiri godine sudjelovala je u programu Zagrebačke slavističke škole.
Povodom obljetnica vezanih uz živote i djelovanje hrvatskih pisaca, te uz pojedina događanja (kao što je npr. Mjesec knjige) održala je preko pedesetak stručnih predavanja u zemlji i inozemstvu. Od 23. rujna 1988. do 31. svibnja 1991. uređivala je i vodila tjednu emisiju o suvremenoj hrvatskoj prozi (Hrvatski radio, Radio Osijek), a u 2003. redovito je prikazivala nove naslove u emisij Kutija slova Hrvatskoga radija. Uređivala je časopise Rijek i Quorum, od 1990. do 1997. bila je urednica u časopisu Književna revija. Od 1985. do 1989. uređivala je i biblioteku Quorum, a dvije godine (1995.- 1997.) biblioteku hit. Dvije godine (2003.-2004.) bila urednica u Nakladnom zavodu Matice hrvatske gdje je uredila dvadesetak naslova i pokrenula biblioteku Ženska polovica književnosti.
Dvije godine bila je voditeljica Đakovačkih susreta književnih kritičara (2003.- 2006.) gdje je organizirala kolokvije o uredničkom radu Zlatka Crnkovića (2003.), autorskom opusu Irene Vrkljan (2004.) i dvadestogodišnjici izlaska časopisa Quorum (2005.) Dvije sezone uređivala je i vodila tribinu Književni petak. Recenzirala (za potrebe nakladnika) stotinjak naslova iz suvremene hrvatske proze. Bila članica prosudbenog povjerenstva za nagradu "Ksaver Šandor Gjalski", Vjesnikove nagrade “Goran”, V.B.Z-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman godine, Nagrade “Vladimir Nazor”, “Meša Selimović”….
Uz znanstveni i kritički rad, Julijana Matanović potvrdila se i kao uspješna prozaistica. Do sada je objavila dvanaest proznih naslova. Prvijenac Zašto sam vam lagala (1997.) objavljen je u 15 izdanja (prodan u 55 000 primjeraka).
Za svoj književni i kritičarski rad nagrađena je nagradama: “7 sekretara SKOJ-a” (1989.), “Josip i Ivan Kozarac (1997), “Julije Benešić" (2004) i “Kiklop” (2009.), “Anto Gardaš” (2011.), “Mali princ” (2011.), “Kiklop” (2011.) i “Biser mudrosti” (2012.), “Josip I Ivan Kozarac (2014.) i “Ksaver Šandor Gjalski” (2014.). Dva puta nominirana za nagradu Kiklop (2008. i 2013.). U koautorstvu s Reine - Marquerite Bayler objavila knjigu Kobni korak (pripovijest Volite li medenjaka, Zagreb, 2003.). U koautorstvu s Majom S. Franković objavila prozu Završen krug (grafička mapa, bibliofilsko izdanje), Rijeka 2005.
Proza joj je prevođena na slovenski, mađarski, njemački, slovački, češki, nizozemski, ukrajinski, makedonski i bugarski jezik.
