Iva Nazalević Čučević rođena je 4. rujna 1979. u Banjoj Luci. U Zagrebu je završila osnovnu školu i gimnaziju. Godine 2005. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu završila je studij kroatistike te studij južnoslavenskih jezika i književnosti – makedonistiku i slovenistiku. Doktorski rad pod nazivom Kontrastivna analiza sintaktičke negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku obranila je 25. svibnja 2015. (mentor prof. dr. sc. Ivo Pranjković).
Od 2005. do 2007. bila je lektorica hrvatskoga jezika na Filološkome fakultetu Blaže Koneski Sveučilišta Sv. Ćiril i Metodije u Skoplju. Bila je lektorica i u Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik (2005., 2007–2011.), na Sveučilišnoj školi hrvatskoga jezika i kulture (2008–2011., 2014–2017.) te na Zagrebačkoj slavističkoj školi u Dubrovniku (2005.). Godine 2008. bila je vanjska suradnica na Katedri za makedonski jezik i književnost Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti, gdje je izvodila kolegij Prijevodne vježbe s makedonskoga na hrvatski jezik.
Od 1. veljače 2009. zaposlena je na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, kao znanstvena novakinja na projektu Metodologija i izrada udžbenika i testiranja za hrvatski kao drugi i strani jezik (MZOS, 2008–2013.). Izvodi nastavu iz obveznih i izbornih kolegija na preddiplomskome studiju: Sintaksa hrvatskoga standardnoga jezika i Sintaksa padeža. Od 2015. u statusu je znanstvene novakinje-poslijedoktorandice. U srpnju 2017. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području humanističkih znanosti – polje filologija.
Iva Nazalević Čučević objavila je jednu znanstvenu knjigu, bila suurednica u drugoj te sama ili u suautorstvu objavila 18 radova i poglavlja u knjigama, od toga osam znanstvenih i deset stručnih. Sudjelovala je na 13 znanstvenih skupova i na trima stručnim skupovima. Recenzirala je jezikoslovne radove za zbornike i časopise.
Glavno je područje njezina znanstvenoga bavljenja sintaksa, poglavito hrvatska. Uži je predmet njezinih istraživanja rečenična i parcijalna negacija u hrvatskome, ali i u makedonskome. Na toj je temi doktorirala i svoj rad pripremila kao knjigu Sintaktička negacija – usporedna analiza sintaktičke negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku (Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 2016). Drugi je uži predmet njezina znanstvenoga i stručnoga bavljenja sintaksa padeža. Usmjerena je i na ovladavanje hrvatskim kao inim jezikom (suurednica je i suautorica priručnika Hrvatski B1: Opisni okvir referentne razine B1, Zagreb, FF Press, 2013).
Članica je Hrvatskoga filološkoga društva, njegova Odjela za kulturu hrvatskoga jezika i Odjela za hrvatski kao ini jezik. Od jeseni 2009. tajnica je znanstvenoga časopisa Lahor: časopisa za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. Godine 2010. bila je tajnica i članica organizacijskoga odbora međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatski kao drugi i strani jezik (III. HIDIS) održanoga u Zagrebu te tajnica i članica organizacijskoga odbora Međunarodnoga suradnoga skupa Prvi, drugi, ini jezik: hrvatsko-makedonske usporedbe (FISOL), organiziranoga pod pokroviteljstvom Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, a održanoga u Skoplju, u Republici Makedoniji. Od 2008. do 2011. bila je članica organizacijskih odbora Savjetovanja za lektore hrvatskoga kao inoga jezika (SIH) održanoga također u Zagrebu. Predsjednica je Organizacijskoga odbora VI. HIDIS-a održanoga od 15. do 17. prosinca 2016. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.
Poveznica na Crosbi: https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=316163
