Borislav Pavlovski rodio se 26. veljače 1950. u Bjelovaru. U Zagrebu je završio osnovnu i srednju školu (IV. gimnaziju). Diplomirao je 1974. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu jugoslavenske jezike i književnosti i filozofiju te obranio 1986. magistarski rad Oblikovanje likova u dramama Kola Čašula (stručno povjerenstvo: prof. dr. sc. Dragi Stefanija, Filozofski fakultet u Ljubljani, prof. dr. Maja Hribar Ožegović i dr. sc. Branko Hećimović, znanstveni savjetnik, Institut za teatrologiju HAZU) i doktorirao 1994. tezom Prostor u Čašulevim dramama (stručno povjerenstvo: dr. sc. Branko Hećimović, prof. dr. sc. Dragi Stefanija i prof. dr. sc. Miroslav Šicel). Radio je od 1975. do 1978. kao stalni dopisnik «Nove Makedonije» iz Hrvatske. Izabran je 1978. za asistenta za makedonski jezik i književnost na Odsjeku za jugoslavenske jezike i književnosti (stručno povjerenstvo Petar Kepeski, viši predavč, prof. dr. sc. Vladimir Anić i prof. dr. sc. August Kovačec). Za znanstvenog asistenta izabran je 1986, docenta 1996, izvanrednoga profesora 2001. i redovitoga profesora 2006. godine. U statusu je redovitoga profesora u trajnom zvanju. Izabran je 1980. za v. d. predstojnika Katedre za makedonski jezik i književnost, a potvrđen 1986. godine. Makedonski jezik i književnost predavao je kao vanjski suradnik na filozofskim fakultetima u Osijeku, na Rijeci, u Mariboru i Zadru, a kao gostujući profesor u Goteborgu. Objavio je pedesetak znanstvenih radova, tri znanstvene knjige, dvije autorske antologije s opširnim pogovorom odnosno predgovorom, jednu antologiju u suradnji, knjigu poezije Konstantina Miladinova s opširnim pogovorom te brojne kritike (književne, kazališne, likovne i filmske), prikaze, oglede, osvrte, komentare i enciklopedijske / leksikonske članke. Organizirao je jedan i sudjelovao u organizaciji triju znanstvenih skupova mađunarodnog karaktera. Uredio je tri zbornika znanstvenih radova (dva u suradnji). Sudjelovao je na četrdesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih je većina bila međunarodnoga karaktera. Izradio je u suradnji s makedonskim kolegama priručnik za studij makedonske književnosti, priredio u suradnji dva manja hrvatsko-makedonska / makedonsko-hrvatska rječnika, preveo s makedonskoga i bugarskoga jezika tridesetak književnih, znanstvenih, historiografskih, medicinskih i publicističkih djela, kao i brojne manje tekstove (kritike, prikaze I eseje iz književne znanosti, književnosti i culture). Od 1980. godine obavlja dužnost predstojnika Katedre za makedonski jezik i književnost, a dva puta je bio pročelnik Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti. Član Fakultetskog vijeća bio je u više mandata, a upravo je to i u mandatu od akad. god. 2010/11. do 2011/12. Radio je kao tajnik Zagrebačke slavističke škole (1980-1987). Bio je predsjednik Hrvatsko-makedonskoga društva (1995-1997) i Hvatskoga filološkog društva (1997-2001) tijekom kojega je sudjelovao u organizaciji II. Hrvatskoga slavističkog kongresa u Osijeku. Za svoj znanstveni i nastavni rad dobio je Medalju Filozofskog fakulteta (2000), a za promicanje znanstvene i kultune suradnje Medalju apostola Pavla Vlade Republike Makedonije (2001). Sveučilište «Sv. Kiril i Metodij» iz Skopja dodijelilo mu je 2008. naslov počasnoga doktora filoloških znanosti (doctor honoris causa). Dobitnik je međunarodnog priznanja “Zlatni prsten” (Skopje, 2013). Hrvatski je državljanin. Oženjen. Otac sina Marka. Govori makedonski i engleski, a služi se svim južnoslavenskim jezicima i ruskim jezikom. Živi u Zagrebu I Bjelovaru.

1. KVALIFIKACIJSKI RADOVI:

1. Oblikovanje likova u dramama Kole Čašule. Magistarski rad - (206 str.). Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1985. Obrana: 10. siječnja 1986. Povjerenstvo: prof. dr. sc. Dragi Stefanija (Filozofska falulteta u Ljubljani, predsjednik), prof. dr. sc. Maja Hribar-Ožegović (Zagreb), dr. sc. Branko Hećimović, znanstveni savjetnik (Zagreb).

2. Prostor u Čašulevim dramama. Disertacija - (256 str.). Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1994. Obrana: 29.listopada 1994. Povjerenstvo: dr. sc. Branko Hećimović, znanstveni savjetnik, (predsjednik Povjerenstva, Zagreb), prof. dr. sc. Dragi Stafanija (član, Filozofska fakulteta u Ljubljani), prof. dr. sc. Miroslav Šicel (član, Filozofski fakultet u Zagrebu). Vidi: Borislav Pavlovski. Prostori kazališnih svečanosti. Zagreb: Naklada MD, 2000. - 391 str.

2. KNJIGE:

2. 1. Znanstvene knjige:

1. Prostori kazališnih svečanosti. Zagreb: Naklada MD, 2000. – 391 str.

2. Vo znakot na komparativnoto čitanje. Kritiki, esei i studii. Skopje: Matica makedonska, 2000. – 245 str.

3. Od teksta do predstave. Rasprave o dramaturgiji Kola Čašula i predstavama “Crnila” (Tmina) na hrvatskim pozornicama. Zagreb: Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, 2005. – 258 str. (Monografija).


PROJEKTI:

1. “Kontrastivno proučavanje makedonskoga i hrvatskoga jezika”. Rezutat rada je konkordancija zbirke “Beli mugri” (1939) makedonskoga pjesnika Koče Racina. Rad je objavljen pod naslovom: K. Racin “Beli mugri” (konkordancija) u Zavodu za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1991. Sadržaj: Konkordancija (1-43), Azbučni popis riječi (45 – 63), Frekvencijski popis riječi (65 – 83). Autor: Borislav Pavlovski. Suradnici: Krešimir Pavlovski i Marko Tadić. Suradnik na projektu.

2. “Fenomen ljubavi u južnoslavenskim književnostima i kulturama” (Fenomenot ljubov vo južnoslovenskite literaturi i kulturi) Instituta za makedonsku književnost (Institut za makedonska literatura) Filološkoga fakulteta “Blaže Koneski” Univerziteta “Sv. Kiril i Metodij” u Skopju, Republika Makedonija. Rezultat istraživanja je znanstveni rad “Sonot za kuća”. Vidi: Retorika na ljubovta. Skopje: Institut za literatura, 2001, 183-187. Suradnik na projektu.

3. Hrvatsko-makedonski kazališni odnosi (0130507). Rezultat trogodišnjega istraživanja je knjiga Od teksta do predstave: rasparave o dramaturgiji Kola Čašula i predstavama “Crnila” (Tmina) na hrvatskim pozornicama (Ulomci o životu i dramaturgiji Kola Čašula, Milčinova režija “Tmina” u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, “Tmine” u osječkom Narodnom kazalištu (Hrvatskom narodnom kazalištu), Tmine na pozornici Narodnog kazališta - Šibenik / Šibensko uprizorenje “Tmina” i Uprizorenje “Crnila” u Gradskom kazalištu - Virovitica / Virovitička “Crnila”. Zagreb: Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, 2005. – 258 str. Voditelj projekta.

3. Međunarodni znanstveni projekt (hrvatsko-makedonski) Istraživanje teatrološke građe odobren je 2005. godine. Voditelji: prof. dr. sc. Jelena Lužina (Skopje, Republika Makedonija) i prof. dr. sc. Borislav Pavlovski (Zagreb, Republika Hrvatska).

4. Književni, jezični i kulturološki aspekti hrvatsko-makedonskih odnosa. Voditelj projekta od 2. siječnja 2007. godine. Suradnici prof. dr. sc. Goran Kalogjera, prof. dr. sc. Vlado Pandžić, Ivica Baković, znanstveni novak.