Josip Užarević rođen je 11. siječnja 1953. u Gundincima. Gimnaziju je završio u Slavonskome Brodu, a studij rusistike i filozofije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1976). Na istome je fakultetu 1981. godine obranio magistarski rad pod naslovom Bit i samosvojnost lirike Borisa Pasternaka. U dva je navrata (1981/1982. i 1983/1984) boravio na Moskovskome državnome sveučilištu radi stručnoga usavršavanja. Na Sveučilištu u Zagrebu stekao je naslov doktora znanosti 1988. godine na temelju disertacije Kompozicija lirske pjesme (na korpusu lirike O. Mandeljštama i B. Pasternaka). Godine 1990. izabran za docenta za rusku književnost pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Zatim je 1993. godine izabran za izvanrednoga, a 1998. za redovitoga profesora ruske književnosti pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za rusku književnost. Danas ondje radi kao redoviti profesor u trajnome zvanju. Sudjelovao je na brojnim savjetovanjima u Hrvatskoj i inozemstvu te objavljivao radove u Rusiji, Poljskoj, Estoniji, Sloveniji, Srbiji, Madžarskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoafričkoj Republici. Osobito mjesto u Užarevićevoj stručnoj biografiji zauzima urednička djelatnost. Bio je deset godina glavni i odgovorni urednik časopisa za svjetsku književnost «Književna smotra»; pokrenuo je Biblioteku «Književna smotra»; bio je jedan od urednika izdavačkoga pothvata Hrvatska književnost u 100 knjiga (Vinkovci, 1997-2001); uredio je nekoliko knjiga u biblioteci «Scientiae et artes» zagrebačke izdavačke kuće «Alfa»; bio je jedan od izvršnih urednika Leksikona stranih pisaca (Zagreb, 2001), Leksikona svjetske književnosti. Djela (Zagreb, 2004), Leksikona svjetske književnosti. Pisci (Zagreb, 2005); član je uređivačkoga odbora Vrhova svjetske književnosti; član je uredništva časopisa „Književna smotra“ (Zagreb), „Umjetnost riječi“ (Zagreb), „Zrcalo“ (Zagreb), Radovi Zavoda za slavensku filologiju (Zagreb), „Hrvatska revija“ (Zagreb) te „Studia Slavica“ (Budimpešta). U preko 250 dosad objavljenih rasprava i više autorskih knjiga Užarević se uglavnom bavio književnom teorijom, ruskom lirikom 19. i 20. stoljeća, hrvatskom književnošću i književnom znanošću, filozofskim problemima percepcije, neurosemiotikom, pitanjima književnoga minimalizma, dijalektologijom.

Dosad je objavio ove knjige:
1. Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima 1917-1945. Deskriptivna
bibliografija, Croatica – bibliografije 28/29, Zagreb, 1982. (S Irenom Lukšić.)
2. Književnost, jezik, paradoks, Osijek: Revija, 1990.
3. Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak), Zagreb: Zavod za znanost
o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, 1991.
4. Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima 1945-1997. Deskriptivna
bibliografija, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo, 1992. (S Irenom Lukšić.)
5. Između tropa i priče. Rasprave i ogledi o hrvatskoj književnosti i književnoj znanosti,
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2003.
6. Vladimir Vidrić i njegove Pjesme, Zagreb: Disput, 2009.
7. Möbiusova vrpca. Knjiga o prostorima, Beograd: Službeni glasnik, 2011.
8. Književni minimalizam, Zagreb: Disput, 2012.

Uredio je sljedeće knjige:
1. Trag i razlika. Čitanja suvremene hrvatske književne teorije, Zagreb: Naklada MD,
HUDHZ, 1995. (S Vladimirom Bitijem i Nenadom Ivićem.)
2. Vizualnost, Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu / Naklada Slap, 2003. (Zajedno s
Aleksandrom Flakerom.)
3. Oko književnosti. Osamdeset godina Aleksandra Flakera, Disput, Zagreb, 2004.
4. Romantizam i pitanja modernoga subjekta, Zagreb: Disput, 2008.
Također je uredio nekoliko tematskih brojeva časopisa „Književna smotra“: Osip Mandeljštam (1985, br. 57-58; zajedno s Fikretom Cacanom), Mogućnosti prepjeva (1994, br. 91; zajedno sa Zoranom Kravarom), Književnost i Biblija (1994, br. 92-94), Aspekti suvremene ruske književne teorije (1998, br. 107; s Ivanom Esaulovom).
Preveo je s ruskoga knjige:
- Osip Mandel'štam, Pjesme i eseji Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1989 (s
Fikretom Cacanom).
- Boris Tomaševski, Teorija književnosti. Tematika, Zagreb: Matica hrvatska, 1998.
- Gustav Špet, Hermeneutika i njezini problemi, Zagreb: Naklada Breza, 2006.
- Metropolit Ilarion, Slovo o Zakonu i Milosti (s Natalijom Vidmarović i Radomirom
Venturinom), u: Slovo o vojni Igorevoj, Zagreb: Školska knjiga, 1999.