dr.sc. Natalija Vidmarović, prof.

Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
naslovni redoviti profesor
Organizacijska jedinica
Katedra za ruski jezik i književnost
Konzultacije
srijeda 11.00-12.00
Soba
B204
Telefon
6120-103
E-mail
natalija.vidmarovic@ffzg.hr

Rođena je 3. ožujka 1958. u Volkovysku, Bjelorusija. Srednju matematičku školu završila je u Kijevu 1975. Godine 1980. diplomirala je na Filološkom fakultetu Moskovskog državnog sveučilišta "M.V.Lomonosov" filologiju, mađarski jezik i književnost. Godine 1987. diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ruski jezik i književnost i opću lingvistiku. Godine 1989. obranila je magistarski rad iz ruskoga jezika. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Pletenije sloves" u srednjovjekovnim slavenskim književnostima (s posebnim osvrtom na rusku književnost)" obranila je 1996. Zaposlena je na Katedri za ruski jezik kao redoviti profesor. Autorica je 2 znanstvene monografije te 70-ak znanstvenih i stručnih članaka. Radovi su objavljivani u Hrvatskoj, Rusiji, Ukrajini, Mađarskoj, Bugarskoj, Srbiji, Japanu i Tajvanu te su citirani u 17 knjiga i članaka u Hrvatskoj, Rusiji, Ukrajini i Bugarskoj. Urednica je 2 znanstvenih zbornika. Sudjelovala je u 60-ak međunarodnih znanstvenih konferencija te u više navrata održavala cikluse pozvanih predavanja u Rusiji, Litvi i Italiji. Članica je Uredničkog odbora 3 znanstvenih časopisa u Rusiji: „Vestnik Literaturnogo Instituta“ M.Gorki u Moskvi, „Naučnyi poisk“ Državnog sveučilišta u Šuji, g. Šuja i „Učenye zapiski Orlovskog gosudarstvennogo universiteta“, g. Orel. Prevela je 13 knjiga i monografija. Među najznačajnije se ubrajaju: “Slovo o Zakonu i Milosti” (zajedno s R.Venturinom i Josipom Užarevićem). Prijevod je objavljen u knjizi Slovo o Vojni Igorevoj, Vrhovi svjetske književnosti, ur. Vlatko Pavletić i Milivoj Solar, Zagreb, 1999. (sa staroruskog na hrvatski jezik); A. Flaker Живописная литература и литературная живопись. Изд. Три квадрата. Москва 2008 (zajedno s N.Zlydnevom). i D. Oraić-Tolić Хлебников и авангард. Москва «Вест-Консалтинг», 2013. (obje su knjige prijevod s hrvatskog na ruski). Surađivala je na izradi ruskoga stupca Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika HLZ "Miroslav Krleža", Zagreb (preko 3000 riječi i izraza). Autorica je 25 natuknica za Hrvatsku opću enciklopediju, sv. 1,2. Prevoditeljica je Ureda Predsjednika Republike Hrvatske i Državnog Protokola. Ima priznanja i nagrade za znanstveno-nastavni i prevoditeljski rad. Glavni su interesi hermeneutika teksta i srednjovjekovna hagiografija.


Zaposlena je na Katedri za ruski jezik kao redoviti profesor. Autorica je 2 znanstvene monografije te 70-ak znanstvenih i stručnih članaka. Radovi su objavljivani u Hrvatskoj, Rusiji, Ukrajini, Mađarskoj, Bugarskoj, Srbiji, Japanu i Tajvanu te su citirani u 17 knjiga i članaka u Hrvatskoj, Rusiji, Ukrajini i Bugarskoj.

Urednica je 2 znanstvenih zbornika. Članica je Uredničkog odbora 3 znanstvenih časopisa u Rusiji: „Vestnik Literaturnogo Instituta“ M.Gorki u Moskvi, „Naučnyi poisk“ Državnog sveučilišta u Šuji, g. Šuja i „Učenye zapiski Orlovskog gosudarstvennogo universiteta“, g. Orel.

Sudjelovala je u radu Međunarodnog leksikografskog projekta “Firenca u rječnicima europskih pisaca”. Voditelj Prof.dr.sc. O.M.Karpova, Ivanovsko državno sveučilište. Ivanovo. Ruska Federacija. Sudjelovala je kao istraživač u radu međunarodnog znanstvenog projekta «Кирилло-Мефодиевская научно-практическая школа. Русское слово и духовные ценности в художественной литературе» u organizaciji Ruskog državnog sveučilišta «I. Kant» i Kaliningradskog zavoda za razvoj obrazovanja (voditelj projekta kand. filoloških znanosti, doc. RGU-a L. Dorofeeva, br. projekta 2008/01-289).

Sudjelovala je u 60-ak međunarodnih znanstvenih konferencija te u više navrata održavala cikluse pozvanih predavanja u Rusiji, Litvi i Italiji.

Recenzirala je brojne članke za časopise Croatica et Slavica Iadertina, Strane jezike, HDPL i Školsku knjigu. Recenzirala je 2 sveučilišna priručnika i 5 knjiga.