Cilj je ovoga kolegija studentima ponuditi šire okvire ćiriličke pismovnosti, koje imaju značajan udjel i u hrvatskoj kulturi, s obzirom na posebnosti samog pismovnog medija, njegove geneze, i s obzirom na različitosti u funkcioniranju u drugim slavenskim kulturama. Kolegij podrazumijeva i upoznavanja s općim značajkama pismovnoga razvoja ćiriličkog pisma u okvirima hrvatske kulture i kultura susjeda koji su se služili istim, zapadnim, tipom ovoga pisma.

1. Nastanak slavenskih pisama glagoljice i ćirilice; pitanje pretćirilometodske pismenosti u Slavena;
2. uloga Konstantina i Metoda i njihovih učenika u stvaranju prvih slavenskih azbuka
3. međusobna ovisnost dvaju najstarijih slavenskih pisama; odnosi prema grčkom pismu i grčkoj pismovnosti, te prema latinici i latiničkoj pismovnosti
4. nacionalne inačice slavenskih pisama i hrvatska ćirilica u tom kontekstu
5. najstarija hrvatska ćirilička epigrafika
6. grafomorfološke, grafematičke i grafetičke mijene u hrvatskoj ćirilici u srednjem vijeku
7. grafomorfološke, grafematičke i grafetičke mijene u hrvatskoj ćirilici u novom vijeku
8. osnovne osobine bosanske ćirilice i bosančice
9. osnovne osobine dalmatinske (poljičke) ćirilice
10. osnovne osobine dubrovačke ćirilice
11. Poljički statut - važnost, sadržajne, jezične i pismovne osobine
12. Evanđelistar kneza Miroslava - jezične i pismovne osobine, povijesni kontekst nastanka.
13. bosanski srednjovjekovni kodeksi - važnost, sadržajne, jezične i pismovne osobine
14. tiskane knjige hrvatskom ćirilicom, s posebnim obzirom na Dubrovački molitvenik iz 1512. g.
15. samostalna transliteracija ulomka hrvatskoga ćiriličkoga teksta na latinicu

1. Upućenost u kontekstualnu važnost hrvatske ćiriličke pismenosti.
2. Poznavanje osnovnih hrvatskih ćiriličkih spomenika, te vrijeme i prostor odakle potječu.
3. Sposobnost transliteracije i čitanja hrvatskih ćiriličkih spomenika.
4. Sposobnost osnovne jezikoslovne i paleografske analize hrv. ćiriličkih spomenika.
5. Uočavanje sličnosti i razlika s glagoljičkom i latiničkom pismenošću hrvatskoga jezika

Predavanja Samostalan rad prema najvaljenoj literaturi Samostalna studentska izlaganja i samostalne transliteracije

Ocjenjivanje samostalnih radova Ocjenjivanje transliteracija Posebno se vrednuje aktivno sudjelovanje na nastavi.

1. 1. Zbornik Hvala Krstjanina, faksimil, transkript i komentar, ured. Nevenka Gošić, Biserka Grabar, Vera Jerković, Herta Kuna, Anica Nazor: redaktor Herta Kuna, ANUBiH i Svjetlost, Sarajevo 1986
2. 2. Vinko Grubišić: Grafija hrvatske lapidarne ćirilice, Barcelona/Mostar 1978
3. 3. Kuna, Herta: Hrestomatija starije bosanske knjizevnosti, Sarajevo 1974
4. 4. Hamdija Kresevljaković: Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg - Bosni, od najstarijih vremena do danas, vlastita naklada, Sarajevo 1912.
5. 5. Jagić, V: «Nekoliko riječi o bosanskim natpisima na stećcima», u: Glasnik Zemaljskog muzeja, II, Sarajevo 1890
6. 6. Kovačić, S: «Glagoljsko bogoslužje i glagoljaši na području srednje Dalmacije od XVI. do XX. st.», u: Kačić XXV, Split 1993, 449-459
7. 7. Mošin, V: «Metodološke bilješke o tipovima pisma u ćirilici», u: Slovo 15-16, Zagreb 1965
8. 9. Vego, M: «Humačka ploča, najstariji pisani ćirilski spomenik u BiH», u: Glasnik Zemaljskoga muzeja, XI Sarajevo 1956
9. 10. Vrana, J: «Kulturno-povijesno značenje povaljske ćirilske listine iz 1250. g», u: Filologija 3, Zagreb 1962
10. 11. Vrana, J: „Da li je sačuvan original Isprave Kulina bana. Paleografsko-jezična studija o primjercima isprave iz g. 1189.“, Radovi Staroslavenskog instituta, knjiga 2, 1955, 5 – 57
11. 12. Kuna, Herta: „Srednjovjekovna bosansko-hercegovačka književnost“, u: Pisana riječ u Bosni i Hercegovini od najstarijih vremena do 1918. godine, 198249-63;
12. 13. Đorđić, P: Istorija srpske ćirilice, Beograd 1987

1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovni, 2., 4. semestar
   • smjer Književni, 2., 4. semestar
   • smjer Nastavnički, 2. semestar
2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar