Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Hrvatska leksikologija

Naziv
Hrvatska leksikologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
118110
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Usvajanje temeljnih znanja o strukturi leksika hrvatskoga jezika, o osnovnim leksičko-semantičkim odnosima u njemu te o raslojavanju leksika i leksičkome posuđivanju.
Sadržaj
  1. Počeci i razvoj razmišljanja o značenju riječi. Semiotika: pragmatika, semantika i sintaksa. Lingvistička, filozofijska i psihologijska semantika. Lingvistička semantika: pragmatička, rečenična i leksička semantika. Kratka povijest razvoja leksičke semantike (predstrukturalistička dijakronijska semantika, strukturalistička semantika, neostrukturalistička (generativna) semantika, logička semantika, kognitivna semantika).
  2. Leksikologija kao jezikoslovna disciplina. Njezin odnos prema drugim leksičkim disciplinama. Leksikologija i leksička semantika. Leksikologija prema lingvističkim disciplinama (fonologiji, morfologiji, sintaksi, tvorbi riječi, etimologiji).
  3. Riječ i leksem. Pravopisna, gramatička i fonološka riječ. Ograničenost svake definicije riječi. Leksem kao ukupnost oblikâ i značenjâ jedne riječi. Struktura leksema. Aloleks. Leksik. Leksikon. Leksička jedinica (listem). Mentalni leksikon.
  4. Definicije značenja. Leksičko i gramatičko značenje. Ogden-Richardsov trokut. Denotativno i konotativno značenje. Podruštvljeno i individualno značenje. Osnovno i izvedeno značenje. Društveno značenje. Otvorene i zatvorene jezične klase. Punoznačne i nepunoznačne riječi.
  5. Raščlamba značenja. Komponentni pristupi značenju: rane teorije (J. Katz), prirodni semantički metajezik (A. Wierzbicka), konceptualna semantika (R. Jackendoff), generativni leksikon (J. Pustejovsky). Teorija prototipa (E. Rosch). Konceptualna analiza (G. Lakoff, M. Johnson). Asocijativna metoda.
  6. Jednoznačnost i višeznačnost leksema. Monosemija i polisemija. Mehanizmi realizacije polisemije: leksička metafora, leksička metonimija i leksička sinegdoha.
  7. Antonimija i antonimi. Pojam suprotnosti. Vrste suprotnosti. Klasifikacije antonima. Raznokorijenski i istokorijenski antonimi. Konverzivni, kvalitativni (stupnjeviti), koordinacijski, vektorni i komplementarni antonimi. Općejezični i kontekstualni antonimi. Enantiosemija. Enantiodromija.
  8. Sinonimija i sinonimi. Istoznačnost i bliskoznačnost. Istoznačnice i bliskoznačnice. Cruseova ljestvica sinonimnosti: apsolutna, kognitivna i približna sinonimija. Lyons: apsolutni, deskriptivni, djelomični i približni sinonimi. Sinonimni niz. Sinonimija i sinonimičnost. Referencija, koreferencija, endofora (anafora i katafora) i egzofora (deiksija i homofora).
  9. Homonimija i homonimi. Leksička i morfološka homonimija. Homonimi, homografi i homofoni. Definicija homonima. Pravi i nepravi homonimi. Potpuni pravi i nepotpuni (djelomični) pravi homonimi.
  10. Načini nastanka homonima. Primarni homonimi. Tvorbeni homonimi. Homonimi nastali posuđivanjem i prilagodbom posuđenica. Raspad višeznačnosti. Homonimski konflikt.
  11. Hiperonimija i hiponimija. Kohiponimija. Taksonimija. Kvazihiponimija. Meronimija. Holonimija. Paronimija.
  12. Raslojavanje leksika. Vremensko raslojavanje leksika. Aktivni i pasivni leksik. Historizmi. Arhaizmi. Leksemi na prijelazu. Zastarjelice. Neologizmi. Područno raslojavanje leksika. Lokalizmi. Regionalizmi. Dijalektizmi.
  13. Jezici u kontaktu. Model i replika. Prilagodba modela: nulta, djelomična ili kompromisna, slobodna. Transfonemizacija, transmorfemizacija, transderivacija, transsintaktizacija, transsemantizacija.
  14. Jezični purizam. Ksenofobni, arhaični, elitistički, reformistički, etnografski purizam. Vanjske i unutarnje mete jezičnoga purizma. Racionalna i iracionalna motiviranost jezičnoga purizma.
  15. Frazem. Uvjeti koje neka veza leksema mora ispuniti da bi bila frazem. Klasifikacija frazema. Frazemski antonimi. Frazemski sinonimi. Frazemske inačice. Frazeološki rječnici.

Ishodi učenja
  1. definirati, opisati i objasniti osnovne pojmove iz leksičke semantike;
  2. objasniti odnos između leksikologije i leksičke semantike, kao i odnos leksikologije prema drugim leksičkim disciplinama;
  3. kritički analizirati jezičnu uporabu i propisanu normu na leksičkoj razini hrvatskoga jezika;
  4. ustvrditi odstupanja od hrvatske standardnojezične leksičke norme u pisanim tekstovima uzimajući u obzir raslojenost hrvatskoga jezika;
  5. prepoznati, objasniti i upotrijebiti osnovne pojmove iz leksičke semantike.
Metode podučavanja
Predavanja, vježbe, seminarski zadaci, seminarska izlaganja.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. MENAC, ANTICA. 2007. Hrvatska frazeologija. Zagreb: Knjigra. [Poglavlja: „Sveze riječi“, „Struktura frazema“, „Neka pitanja u vezi s klasifikacijom frazeologije“, „Tautološke frazeosheme“, „Iz problematike frazeološke sinonimije u hrvatskom i ruskom književnom jeziku“, „Frazeološki antonimi u europskim jezicima“.]
  2. PETROVIĆ, BERNARDINA. 2005. Sinonimija u leksičkome sustavu hrvatskoga jezika. U: Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku: 91–146. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  3. SAMARDŽIJA, MARKO. 1989. Homonimi u hrvatskom književnom jeziku. Radovi zavoda za slavensku filologiju 24: 1–70.
  4. SAMARDŽIJA, MARKO. 1989–1990. O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku. Jezik 37: 77–81.
  5. SAMARDŽIJA, MARKO. 1995. Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga. Popravljena izdanja: Zagreb, 1998, 2000, 2001, 2003.
  6. ŠARIĆ, LJILJANA. 2007. Klasifikacija antonima. U: Antonimija u hrvatskome jeziku: semantički, tvorbeni i sintaktički opis: 80–121. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  7. TRASK, ROBERT LAWRENCE. 2005. Temeljni lingvistički pojmovi. Zagreb: Školska knjiga. Preveo Benedikt Perak. [Afazija. Analogija. Arbitrarnost. Denotacija. Dijalekt. Disleksija. Društveno raslojavanje jezika. Etimologija. Frazem. Ikoničnost. Ime. Jezični dodir. Jezični znak. Komponentna analiza. Konotacija. Leksik. Leksikografija. Metafora. Onomastika. Posuđenica. Pragmatika. Purizam. Semantička uloga. Semantika. Semiotika. Značenje.]
  8. TURK, MARIJA. 1996. Jezični purizam. Fluminensia: časopis za filološka istraživanja 8: 63–79.
  9. SAŽECI, MATERIJALI I BILJEŠKE S PREDAVANJA.
Dopunska literatura
  1. BERRUTO, GAETANO. 1994. Semantika. Zagreb: Antibarbarus. Prevela Iva Grgić.
  2. BRATANIĆ, MAJA. 1994. Leksikologija i leksikografija. Filologija 22/23: 235–244.
  3. CRUSE, D. A. 1986. Lexical semantics. Cambridge: Cambridge University Press.
  4. CRUSE, ALAN. 2006. A Glossary of Semantics and Pragmatics. Edinburgh: Edinburgh University Press.
  5. CRUSE, ALAN. 2000. Meaning in Language. An introduction to semantics and pragmatics. Oxford – New York: Oxford University Press.
  6. DRAGIČEVIĆ, RAJNA. 2007. Leksikologija srpskog jezika. Beograd: Zavod za udžbenike.
  7. ERDELJAC, VLASTA. 2009. Mentalni leksikon. Zagreb: Ibis grafika.
  8. FILIPOVIĆ, RUDOLF. 1986. Teorija jezika u kontaktu. Zagreb: JAZU – Školska knjiga.
  9. JACKSON, HOWARD; ETIENNE ZÉ AMVELA. 2007. Words, meaning and vocabulary. An introduction to modern English lexicology. London – New York: Continuum.
  10. KAPETANOVIĆ, AMIR. 2005 [2006]. Historizmi i semantičke promjene. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31: 153–163.
  11. LYONS, JOHN. 1995. Linguistic semantics: an introduction. Cambridge: Cambridge University Press.
  12. LYONS, JOHN. 1977. Semantics 1. Semantics 2. Cambridge: Cambridge University Press.
  13. MRŠIĆ, DUBRAVKO. 2000. Eponimski leksikon. Zagreb: Matica hrvatska.
  14. MUHVIĆ-DIMANOVSKI, VESNA. 2005. Neologizmi. Problemi teorije i primjene. Zagreb: FF press.
  15. OGDEN, C. K.; I. A. RICHARDS. 1923. The Meaning of Meaning. New York: A Harvest Book. [Niz kasnijih izdanja.]
  16. SOČANAC, LELIJA I DR. 2005. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  17. ŠARIĆ, LJILJANA. 1992. Antonimija: neke značenjske i tvorbene odrednice. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 18: 177–191.
  18. TAFRA, BRANKA. 2005. Od riječi do rječnika. Zagreb: Školska knjiga.
  19. THOMAS, GEORGE. 1991. Linguistic purism. New York: Longman.
  20. THOMAS, GEORGE. 1996. The impact of purism on the development of the Croatian standard language in the nineteenth century. Fluminensia 8: 49–62.
  21. WIERZBICKA, ANNA. 1996. Semantics: primes and universals. Oxford – New York: Oxford University Press.
  22. ZGUSTA, LADISLAV. 1991. Priručnik leksikografije. Sarajevo: Svjetlost.
  23. ZNIKA, MARIJA. 1995. Sinonimija i kontekst: na primjerima. Filologija 24/25: 387–390.
  24. ZNIKA, MARIJA. 1995. Sinonimnost, semantička zalihost i obavijest na primjerima. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 21: 247–256.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij