U središtu su proučavanja temeljni problemi položaja i razvitka Hrvatske i hrvatskog naroda od sloma Austro-Ugarske i stvaranja prve jugoslavenske države 1918. do propasti Kraljevine Jugoslavije 1941., zatim Drugi svjetski rat (1941.-1945.), stvaranje NDH i antifašistički pokret. Težište je na međuodnosu unutarnjih i međunarodnih okolnosti koje su presudno utjecale na razvoj hrvatskog društva u višenacionalnoj državnoj zajednici, s posebnim obzirom na politički, društveni i kulturni razvoj.

1. Uvodno predavanje, pregled najvažnijih izvora i dostupne literature. Dogovor o seminarskim obavezama, podjela tema za pismene radove.
2. Posljedice Prvog svjetskog rata u hrvatskom društvu. Propast Austro-Ugarske. Nastanak i organizacija prve jugoslavenske države.
3. Gubljenje hrvatskog državnopravnog identiteta, centralizam i unitarizam. Različita gledišta o rješavanju nacionalnog pitanja, najvažnije političke stranke i njihovi programi.
4. Seljački pokret do smrti Stjepana Radića. Seljačko-demokratska koalicija.
5. Uspostava i značajke diktature kralja Aleksandra. Utjecaj međunarodnih čimbenika na položaj hrvatskog naroda i Hrvatske u međuratnom razdoblju.
6. Ekonomska kriza tridesetih i njen utjecaj na hrvatsko društvo.
7. Nastanak, razvoj i djelovanje ustaškog pokreta do početka Drugog svjetskog rata
8. Razvitak urbanih središta i kulturni razvoj hrvatskog naroda; položaj i djelovanje Crkve u međuratnom razdoblju.
9. Položaj manjina na hrvatskom prostoru u međuratnom razdoblju. Političko organiziranje Srba. Svetozar Pribičević.
10. Banovina Hrvatska.
11. Slom Kraljevine Jugoslavije. Uspostava Nezavisne Države Hrvatske, uloga stranih faktora u njenom nastanku. HSS u novim prilikama.
12. Ustroj NDH i njeno funkcioniranje. Stvaranje sustava terora; gospodarska potčinjenost silama Osovine.
13. Nastanak i djelovanje antifašističkog pokreta. Utjecaj talijanske kapitulacije na zbivanja u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Istru i Dalmaciju. Puč Vokić-Lorković.
14. Završna faza Drugog svjetskog rata na hrvatskom prostoru. Stvaranje druge Jugoslavije na novim državnim, nacionalnim i društvenim osnovama, položaj Hrvatske i hrvatskog naroda u njoj.
15. Demografske i materijalne posljedice rata.

1. Usvajanje znanja o temeljnim procesima hrvatske povijesti u drugoj polovini 20. i prvom desetljeću 21. stoljeća
2. Razvijanje sposobnosti sagledavanje hrvatske suvremene povijesti u širem europskom i svjetskom kontekstu.
3. Razvijanje vještine kritike izvora i njihova tumačenja.
4. Razvijanje vještine prezentacije podataka usmenim izlaganjem i pismenim radom.
5. Razvijanje vještine kritičkog vrednovanja totalitarnih režima i društvenih sustava.

Nastava se ostvaruje na predavanjima i u seminarima. Seminarski rad predviđa aktivno sudjelovanje studenata radom na raznim tipovima izvornog gradiva i literature. Studenti izrađuju manje pisane radove i vrše usmene interpretativne intervencije. Seminarski rad izborom tema i analiziranih izvora izravno korespondira sa predavanjima predviđenim za isti radni tjedan, i omogućuje aktivno sudjelovanje studenata te uvid u njihovo savladavanje predviđenog programa.

Predviđena je provjera znanja putem pismenog kolokvija u desetom radnom tjednu. Na kraju semestra se pismeno i usmeno polaže ispit. Za izlazak na usmeni dio ispita potrebno je položiti pismeni dio.

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar