Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku

Naziv
Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
35960
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski

Cilj
Svrha je ovoga kolegija, u okviru jezičnoga modula, studente upoznati sa složenošću početka razvoja nacionalne pismenosti ostvarene latinskim i hrvatskim idiomima na trima pismima, u rasponu višestrukih (kulturoloških, književnosnih ...) utjecaja s Istoka i sa Zapada, na prostoru koji je tada geografski, crkvenopolitički i državnopolitički iznimno razjedinjen. Očekuje se da studenti svladaju čitanje ustavne glagoljice, te da se osposobe, uz oslonac na znanje staroslavenskog jezika, za primjerenu filološku analizu predloženoga teksta, kako bi, između ostaloga, stečena znanja mogli primjenjivati i na tekstove mlađih razdoblja. Kolegij bi uputio studente u dubinsko čitanje hrvatskih srednjovjekovnih tekstova, omogućio im razumijevanje specifičnosti književnoga srednjovjekovlja i otkrio im svjetonazorske i mentalitetske karakteristike srednjovjekovnih djela.
Sadržaj
  1. Tri jezika i tri pisma hrvatske srednjovjekovne kulture. Književnopovijesne značajke hrvatske srednjovjekovne književnosti.
  2. Latinica u hrvatskom srednjem vijeku (latinska jezična tradicija). Autori i publika u srednjem vijeku; anonimnost i usmenost hrvatske srednjovjekovne književnosti
  3. Latinica u hrvatskom srednjem vijeku (hrvatska jezična tradicija). Hrvatska srednjovjekovna književnost u kontekstu evropske i slavenske medijevalne književnosti; sfere utjecaja: istok i zapad.
  4. Hrvatska glagoljica (osobine pisma). Srednjovjekovni stihovi I.
  5. Glagoljična sastavnica hrvatske srednjovjekovne pismenosti. Srednjovjekovni stihovi II.
  6. Hrvatska ćirilica (osobine pisma i najvažniji tekstovi). Žanrovski sastav hrvatske srednjovjekovne proze; svjetovni romani.
  7. Jezična norma u hrvatskim srednjovjekovnim tekstovima. Izvan biblijskoga kanona; apokrifi.
  8. Jezičnostilska raslojenost hrvatskih srednjovjekovnih tekstova. Razumijevanje onostranog; vizije.
  9. Hrvatskostaroslavenski (hrvatska inačica staroslavenskoga jezika). Čudo i čudesno u srednjem vijeku; mirakuli.
  10. Hrvatsko - staroslavenski (interferencija staroslavenskih i starohrvatskih jezičnih elemenata). Primjeri za uzoran život; svetačke legende.
  11. Jezik beletrističnih glagoljičnih tekstova. Znanje i pouka; poučna proza.
  12. Jezik pravnih tekstova. Srednjovjekovna drama i kazalište; crkvena prikazanja.
  13. Čakavski u srednjovjekovnoj hrvatskoj pismenosti. Srednji vijek poslije srednjega vijeka: srednjovjekovne književne poetike u ranom novovjekovlju II.
  14. Kajkavski u srednjovjekovnoj hrvatskoj pismenosti. Srednji vijek poslije srednjega vijeka: srednjovjekovne književne poetike u ranom novovjekovlju II.
  15. Razgovor o ispitu

Ishodi učenja
  1. Stjecanje sposobnosti samostalne transliteracije hrvatskih glagoljičkih tekstova.
  2. Uočavanje svih tipičnosti tropismene i trojezične kulture hrvatskoga srednjovjekovlja.
  3. Osposobljavanje studenata za osnove teorijske analize srednjovjekovnih književnih tekstova.
  4. Samostalna interpretacija hrvatskih srednjovjekovnih tekstova.
  5. Osposobljavanje studenata za književnohistoriografske kontekstualizacije obrađenih tekstova.
  6. Samostalna jezična analiza hrvatskih srednjovjekovnih tekstova.
Metode podučavanja
Inzistira se na samostalnim studentskim tekstnim analizama (od pisma, jezika do književne raščlambe) na temelju posredovane literature, i na temelju stečenih znanja na kolegiju Staroslavenski jezik.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje domaćih zadaća, kolokvija iz transliteracije glagoljičkih tekstova, te završnog ispita.

Obavezna literatura
  1. Jezik: Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Zagreb 2002., str. 39 - 48. i 203 - 307.
  2. Mateo Žagar, Kako je tkan tekst Bašćanske ploče, Zagreb 1997., str. 13 - 30. i 120 - 145.
  3. Branko Fučić, Hrvatski glagoljski i ćirilički natpisi, Rano doba hrvatske kulture, Hrvatska i Europa I, Zagreb 1997., str. 259 - 283.
  4. Dragica Malić, Latinički tekstovi hrvatskoga srednjovjekovlja na narodnom jeziku, Srednji vijek i renesansa, Hrvatska i Europa II, Zagreb 2000., str. 299 - 319.
  5. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994., str. 5 - 17., 49 - 54., 73 - 87., 242 - 252.
  6. Književnost:Hercigonja, Eduard: Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti 2, Zagreb 1975 (str. 41?57, 164?186,195?209, 303?394, 416?424)
  7. Fališevac, Dunja: Hrvatska srednjovjekovna proza, Zagreb 1980 (str. 9 - 87)
  8. Hrvatska književnost srednjega vijeka, "PSHK", knj. 1, prir. V. Štefanić, Zagreb 1969 (izabrani tekstovi, predgovor knjizi ipredgovori uz izabrane tekstove)
  9. Dürrigl, Marija Ana: "Srednjovjekovna proza", u: Leksikon hrvatskih pisaca, ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković, Zagreb 2000, str. 653 - 659
  10. Malić, Dragica: "Srednjovjekovno pjesništvo", u: Leksikon hrvatskih pisaca, ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković, Zagreb 2000, str. 660 -664
  11. Novak, Slobodan Prosperov: "Srednjovjekovna prikazanja", u: Leksikon hrvatskih pisaca, ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković, Zagreb 2000, str. 651-653
Dopunska literatura
  1. Rano doba hrvatske kulture, Hrvatska i Europa I, Zagreb 1997: Katičić, Radoslav: ?Jezik i pismenost?, 339-367; Hercigonja, Eduard: "Glagoljaštvo i glagolizam", 369-398
  2. Srednji vijek i renesansa, Hrvatska i Europa II, Zagreb 2000: Hercigonja, Eduard: ?Glagoljaštvo u razvijenom srednjovjekovlju?, 169-225; Damjanović, Stjepan: ?Hrvatski glagoljaši i početci hrvatskoga književnog jezika?, 269-279Nazor, Anica: ?Prožimanje
  3. Malić, Dragica: Jezik najstarije hrvatske pjesmarice, Zagreb 1972.
  4. Kolumbić, Nikica: Po običaju začinjavac. Rasprave o hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti, Split 1994.
  5. Hamm, Josip: "Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika", u: Slovo 13, str. 43-67.
  6. Bošnjak, Mladen: Slavenska inkunabulistika, Zagreb 1970.
  7. Damjanović, Stjepan: Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, Zagreb 1984.
  8. Petrović, Ivanka: "Prvi susreti Hrvata s ćirilometodskim izvorištem srednjovjekovne kulture", u: Slovo 38, Zagreb 1988, str. 5-52
  9. Petrović, Ivanka: Marijini mirakuli u hrvatskim glagoljskim zbirkama i njihovi evropski izvori, Zagreb 1977.
  10. Tandarić, Josip Leonard: Hrvatskoglagoljska liturgijska književnost, Zagreb 1993.
  11. Katičić, Radoslav: Litterarum studia, Zagreb 1998.
  12. Hercigonja, Eduard: Na temeljima hrvatske književne kulture, Zagreb 2005.
  13. Batušić, Nikola: Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978, str. 1 - 25
  14. Fališevac, Dunja: "Između molitve i stege", u: Najstariji hrvatski latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća), Stari pisci hrvatski 43, Zagreb 2004, str. CVII?CXXXVIII
  15. Fališevac, Dunja: "Marulićeva šaljivo-satirična poezija", u: D. Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989, str. 57 - 70
  16. Fališevac, Dunja: "Poezija Mavra Vetranovića prema hrvatskoj srednjovjekovnoj tradiciji", u: D. Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989, str. 87 - 95

Obavezan predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar