Drugi val velike seobe naroda u znaku je slavenskih seoba koje se posebno pojačavaju ulaskom Avara u Europu. Avari njihova groblja i stepsko-nomadska kultura zbog specifičnog načina života i načina pokapanja izvrstan su izvor za proučavanje cijelog jednog vremena koji se okvirno može datirati od sredine 6. do početka 9. stoljeća. Avarsko vrijeme i vrijeme avarske dominacije važno je za proučavanje povijesti srednje Europe. U žarištu interesa jest metodologija istraživanja avarodobnih groblja i naselja, proučavanje kronologije ranoavarskog, srednjeavarskog i kasnoavarskog vremena te nestanka avarodobnih grobalja u 9. stoljeću te svih drugih aspekata života. Velika pozornost posvetit će se povijesti istraživanja i etničkim interpretacijama materijala u skladu s danas vodećim arheološkim teoretičarima i znanjima.
- Povijesni uvod i interpretacije izvora
- Dosezi slavenske ekspanzije do sredine 6. stoljeća – problemi i interpretacije
- Avari – povijest istraživanja I Stanje istraživanja do pedesetih godina 20. stoljeća
- Avari – povijest istraživanja II Klasično vrijem istraživanja
- Avari – povijest istraživanja III Moderne metode i pristup
- Ranoavarska groblja – opće karakteristike
- Novcem datirana ranoavarski grobovi i nalazi
- Grobovi vođe klanova, knezova i višeg staleža
- Grobovi mogućih kagana – opća problematika
- Srednjeavarsko vrijeme
- Germani u Avarskom Kaganatu
- Stilovi i tehnike – moguća središta proizvodnje u Panonskoj nizini
- Kasnoavarsko vrijeme
- Bizant i utjecaji Bizanta na produkciju u kaganatu
- Nagyszentmiklos, Blatnica-Hohenberg i zadnja desetljeća kaganata / groblja 9. stoljeća u Panoniji – problemi kontinuiteta