Opisati posebnosti modernizma i postmodernizma u kulturi i umjetnostima 20-og stoljeća, a potom posebnosti njima pripadajućih književnih poetika. Na reprezentativnom korpusu hrvatske lirike od Matoša i Vidrića do Maleša i Anke Žagar promatrat će se razvoj koncepata i ideja poput: autora, reprezentacije, čitatelja, identiteta, fikcije, fakcije, lijepog, smisla, izvornosti, lirike, kanona, žanra, umjetničke vrijednosti, imaginacije i slično.Proučavanjem razlike hrvatske modernističke i postmodernističke lirike, dakle, poetičkih, filozofskih, kulturoloških, stilskih, etičkih i drugih posebnosti koje ih obilježavaju od presudne je važnosti ne samo za razumijevanje interpretiranog dijela korpusa novije hrvatske književnosti, nego i niza problema generiranih u procijepu paradigmi moderne i postmoderne.

1. Uvod (I): moderna postmoderna, modernizam postmodernizam Opis pojmova, prikaz razvoja epoha te temeljnih paradigmatskih obilježja u kuturi, ekonomiji, filozofiji, znanosti i politici.
2. Uvod (II): poetička obilježja modernizma i postmodernizma Izlučivanje posebnosti modernističke, odnosno postmodernističke poetike na primjeru nekolicine lirskih tekstova.
3. Uvod (III): što je lirika i kako je čitati? Problematiziranje definiranja roda lirike i mogućih načina njezina čitanja. Opis različitih povijesnih i analitičkih pristupa.
4. Uvod (IV): povijesni pregled poetika u hrvatskoj lirici od 1900. do 2000. Poetike, naraštaji, časopisi, filozofski i teorijski utjecaji te prijelomne zbirke i književno-povijesni datumi.
5. Pojam i problem reprezentacije (I) Prikazivanje ili reprezentacija središnji je problem postmodernističkih teorija, ali i hrvatske postmodernističke lirike. Cilj je teorijska analiza problema i razgraničavanje posebnosti modernističkog i postmodernističkog prikaza na primjeru oglednih tekstova hrvatske lirike.
6. Pojam i problem reprezentacije (II) Prikazivanje ili reprezentacija središnji je problem postmodernističkih teorija, ali i hrvatske postmodernističke lirike. Cilj je teorijska analiza problema i razgraničavanje posebnosti modernističkog i postmodernističkog prikaza na primjeru oglednih tekstova hrvatske lirike.
7. Kolokvij Pismeno propitivanje obrađenoga gradiva. Test i usporedna analiza dvaju pjesničkih tekstova, modernističkog i postmodernističkog, s aspekta problema reprezentacije.
8. Pojam i problem autora Promatraju se načini stilizacije uloge autora u modernističkim i postmodernističkim lirskim tekstovima: od romantičarskog pjesnika-genija do bartovskog skriptora.
9. Pojam i problem identiteta Analiziraju se različiti pogledi na pojam i problem identiteta u modernističkoj i postmodernističkoj lirici, dakle, u doba modernizma, odnosno postmodernizma.
10. Pojam i problem apostrofe Figura apostrofe povezana je s ranije obrađenim problemima reprezentacije, autora i identiteta. Njezinom će se analizom ti problemi dodatno usložniti te će se pokušati odgovoriti na pitanje o naravi lirike.
11. Modernistička negacija prošlosti i povijesti vs postmodernistička analiza pri-povijesti Promatra se poseban odnos prema tradiciji uspostavljen modernističkim i postmodernističkim lirskim tekstovima. Negacija prošlosti vs njezina dekonstrukcija.
12. Ujevićeva Kolajna: paradigmatski modernistički lirski tekst Analiza zbirke s posebnim naglaskom na tipično modernističke aspekte lirike.
13. Dragojevićeve pjesme u prozi ili mikroeseji: paradigmatski postmodernistički transrodni tekst Analiza pjesama u prozi ili mikroeseja s posebnim naglaskom na tipično postmodernističke aspekte “lirike”.
14. Zaključak, ponavljanje i priprema za drugi kolokvij Sažimanje gradiva, ponavljanje, analiza tekstova. Najava kolokvija.
15. Kolokvij Pismeno propitivanje ukupnog gradiva. Test i usporedna analiza dvaju pjesničkih tekstova, modernističkog i postmodernističkog, s aspekta problema autora i identiteta.

1. Poznavanje najvažnijih modernističkih i postmodernističkih mislaca i njihovih teorija
2. Poznavanje korpusa hrvatskog modernističkog i postmodernističkog pjesništva
3. Usvajanje metoda i analitičkih aparata potrebnih za analizu lirske pjesme
4. Razumijevanje poetičkih razlika između modernističkih i postmodernističkih lirskih tekstova
5. Razumijevanje konceptualnih i teorijskih razlika između modernizma i postmodernizma

Predavanje, rasprava, rad na tekstu, samostalna analiza problema, provjera znanja

Studenti su dužni sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje njihova aktivnost tijekom zajedničkoga rada u seminaru. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene. Konačna ocjena se formira na osnovi praćenja rada u seminaru, kolokvija i usmenog ispita.

1. Miroslav Beker: Semiotika (lirskog) pjesništva
2. Vladimir Biti: Vjera u sud: ili kritika suvremenog hrvatskog pjesništva, u Suvremeno hrvatsko pjesništvo, Zagreb 1988.
3. Josip Užarević: Kompozicija lirske pjesme
4. Terry Eagleton, Književna teorija
5. Vladimir Biti: Pojmovnik književne i kulturne teorije

1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezikoslovni, 1., 3. semestar
   • smjer Književni, 1., 3. semestar
   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar