Kroz kolegij se dobiva uvid u nastajanje manjinskih (nacionalnih, etničkih) zajednica, odnosno uvid kako se povijesne promjene na globalnoj razini, odražavaju na mikrorazini, na kulturu i svakodnevicu konkretne manjine. Cilj kolegija je studente upoznati s osnovnim pojmovima i postavkama teorija o manjinskim pripadnostima, kao i s mogućnostima primjene ovih koncepata u suvremenim istraživanjima kako tradicijske tako i suvremene kulture manjinskih zajednica. Pritom će se od studenata očekivati uključivanje ovih znanja i provjera njihove učinkovitosti tijekom vlastitog terenskog istraživanja i arhivskoga rada, pri čemu će studenti istodobno svladati metodologiju i tehnike etnološkog istraživanja, vještinu tekstualnog prikazivanja znanstvenih rezultata kao i izlaganja pred javnošću, te diskusije. Nepoznati Drugi u većinskim zajednicama često imaju negativne konotacije, povezuju se sa socijalnom dezorganizacijom (za razliku od socijalne organizacije domaćeg stanovništva), s kulturnim šokom i devijantnošću kao rezultatom izloženosti nepoznatoj kulturi. Budući da su pripadnici manjinskih kultura ponekad obilježeni negativnim predrasudama uvođenje ovoga kolegija doprinosi razvijanju tolerancije, prihvaćanja različitosti te razumijevanje konflikata u suvremenom društvu.

1. U prvom dijelu kolegija, kroz relevantne autore zapadnoeuropske, američke i hrvatske provenijencije nakana je prikazati nastajanje manjinskih kultura (migracijskim mobilnostima i promjenama političkih granica). Ukratko će se prikazati različiti statusi manjinskih kultura i njihova (ne)mogućnost iskazivanje vlastite kulture te kategorije pripadnosti u pojedinim državama (SAD, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Nizozemska, Švedska, Italija) te Republici Hrvatskoj. Ukazat će se na probleme uspo
2. predstavljanje syllabusa, očekivanja i interesi studenata/ predstavljanje seminarskih tema
3. Manjinski narodi i manjine - nastajanje manjinskih zajednica - geografski razmještaj manjina - statistički podatci, pojmovi - utjecaj granica/novog stanovništva na hrvatsku kulturu
4. Teorijski i metodološki pristup proučavanju manjina u Europi, SAD-u i Hrvatskoj
5. upoznavanje osnovne terminologije Literatura: komparacija odabranih pojmova iz: Heršak, Emil (1998); Rex, John (1997)
6. Židovi
7. Romi
8. Srbi, Vlasi
9. Talijani, Nijemci, Austrijanci
10. Česi, Slovaci
11. Rusini, Ukrajinci, Turci
12. Bugari, Makedonci, Albanci, Crnogorci
13. Bošnjaci. Nove manjine, Kinezi
14. Prava manjina, komparativni pristup Hrvatska-Europa s naglaskom na mogućnosti očuvanja manjinskog identiteta
15. Rasizam, ksenofobija. Stereotipi i predrasude. Doprinos manjina hrvatskoj kulturi. Zaključno predavanje i evaluacija

1. - povezati promjene političkih granica s nastajanjem manjinskih zajednica
2. - dati primjere grupnih migracija stanovništva i nastajanja manjinskih zajednica
3. - nabrojati najpoznatije manjinske narode u Europi
4. - nabrojati manjinske narode u Republici Hrvatskoj
5. - navesti kulturne karakteristike manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj
6. - usporediti kulturna obilježja nacionalnih i etničkih manjina u Republici Hrvatskoj
7. - prepoznati i komentirati stereotipe o manjinama
8. - identificirati i prikupiti relevantne izvore za jednostavno kvalitativno istraživanje manjinske problematike
9. - identificirati i objasniti opća obilježja kulture i kulturnih procesa
10. - opisati i protumačiti kulturu svakodnevice na području Hrvatske i jugoistočne Europe

Nastava će biti podijeljena na predavanja i seminare. Na predavanjima će se kritičkim osvrtom na radove relevantnih teoretičara, te na osnovne postavke teorija i pojmova dati uvid u mogućnosti istraživanja manjinskih kultura. Osnovna teorijska saznanja bit će dodatno razrađena u reakcijskim tekstovima koji će se kritički iščitavati i analizirati kroz studentske diskusije u okviru seminara. Pojedina tematska predavanja bit će popraćena prikazima studija slučaja, te prezentacijama kroz dokumentarne emisije (video i DVD zapisi). U seminarskom dijelu kolegija studenti odabiru temu seminarskog rada koji se temelji na dodatnoj literaturi, vlastitom terenskom istraživanju (mogućnost zajedničkog odlaska na terensku nastavu) ili radu na građi (primjerice radu u hemeroteci, arhivima, analizi internetskih foruma i sl.). Seminarske radove razvrstat će se u tematske cjeline po kojima će ih studenti izlagati u radioničkom tipu nastave. Svaka radionica uključivala bi osim studentskih izlaganja, diskusiju te valorizaciju rada svojih kolega. Studenti će imati dva izmještena predavanja na kojima će se upoznati s institucijama relevantnim za temu kolegija i/ili manjinskim organizacijama. U pojedine nastavne cjeline bit će uključeni gostujući predavači.

Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (tolerancija do tri izostanka), aktivno sudjelovanje u raspravama i radu seminara, predaja i izlaganje reakcijskog teksta i seminarskog rada (uvjet za pristupanje pismenom ispitu). Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema navedenim postotcima: - redovito dolaženje, posebice sudjelovanje u diskusiji 10 % - pisanje i izlaganje reakcijskog teksta 15 % - izrada i izlaganje seminarskog rada 35 % - pismeni ispit 40 %

1. BABIĆ, Dragutin. 2004. Suživot Hrvata i Srba u prijeratnom, ratnom i poslijeratnom razdoblju – implicitna kritika interpretacije rata u Hrvatskoj kao etničkog sukoba. Migracijske i etničke teme 20 (2-3): 187-208
2. CLÉBERT, Jean-Paul. 1967. Cigani, Novinarska izdavačka kuća “Stvarnost”, Zagreb
3. ČAČIĆ-KUMPES, Jadranka. 2004. Politike reguliranja kulturne i etničke različitosti: o pojmovima i njihovoj upotrebi. Migracijske i etničke teme 20 (2-3): 143-159
4. GOLDSTEIN, Ivo. 2004. Židovi u Zagrebu 1918.-1941. Zagreb: Novi liber.
5. HERŠAK, Emil. 1998. Leksikon migracijskog i etničkog nazivlja, Institut za migracije i narodnosti, Školska knjiga, Zagreb.
6. MATUŠEK, Josef. 1996. Česi u Hrvatskoj, Jednota, Daruvar. (odabrana poglavlja)
7. MILARDOVIĆ Anđelko, Aleksandar VUKIĆ. 1988. Manjine u Evropi. Dokumenti. Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
8. ROKSANDIĆ, Drago. 1991. Srbi u Hrvatskoj: od 15. stoljeća do naših dana. Zagreb, Vjesnik.
9. RITTIG- BELJAK, Nives i Ljiljana MARKS, ur. 2009. Povijesne zaobilaznice. Nijemci i Austrijanci u Hrvatskoj. Drugo prošireno izdanje
10. SEGALEN, Martine. 2002. Drugi i sličan. Pogledi na etnologiju suvremenih društava. Zagreb. Jesenski i Turk (odabrana poglavlja).
11. ŠVOB, Melita. 2004. Židovi u Hrvatskoj - židovske zajednice. Istraživački i dokumentacijski centar "Cendo": K. D. Miroslav Šalom Freiberger. Suautor Zoran Mirković u poglavlju Židovska općina Zagreb
12. TATALOVIĆ, Siniša. 1997. Manjinski narodi i manjine. Prosvjeta, Zagreb. 15 – 149.
13. VINCE-PALLUA, Jelka. 2006. "Kad sam ja bio mlad uopće hrvatski nisam znao" - Talijani zapadne Slavonije i problemi identiteta. U (A. Černelič Trošelj, Ž. Jelavić, T. Toženbergar Šega, H. Rožman, ur.): Mesto in trg na meji/Grad i trg na granici Ljubljana: Slovensko etnološko društvo. 121-134.
14. VINCE-PALLUA, Jelka. 2000/2001. Od Italije do Male Italije - talijanske oaze u zapadnoj Slavoniji. Studia Ethnologica Croatica 12/13: 233-247
15. VUKANOVIĆ, Tatomir. 1983. Romi (Cigani) u Jugoslaviji, “Nova Jugoslavija”, Vranje. – Odabrana poglavlja prema dogovoru s nastavnikom

1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
2. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar