Ikonografija nakon Tridentskoga sabora

Naziv
Ikonografija nakon Tridentskoga sabora
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
125510
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij omogućuje razumijevanje promjena u sadržajima i ulozi slika i skulptura u crkvenom i javnom prostoru nakon Tridentskoga sabora (1545.-1563.). znanja - Tridentski sabor i njegova povijest, poznavanje poslijetridentskih ikonografskih tema i njihove uloge; vještine – analiza poslijetridentske ikonografije likovnih djela s obzirom na program obnovljene Crkve nakon Sabora i ulogu likovnih djela u liturgiji i javnom prostoru; kompetencije - tumačenje poslijetridentske ikonografije.
Sadržaj
  1. Povijest istraživanja poslijetridentske ikonografije (Émile Mâle, Federico Zeri, Rudolf Wittkower, Francis Haskell). Reformacija, protureformacija, katolička reformacija. Kronologija Tridentskoga sabora (Hubert Jedin), protagonisti, odluke, odjeci, povijesno značenje; Martyrologium Romanum i Trajni gregorijanski kalendar;
  2. Traktati i naručitelji – ikonografske teme nakon Tridentskoga sabora Traktatisti: Giovanni Andrea Gilio, Carlo Borromeo, Gabriele Paleotti, Jo[h]annes Molanus SJ, Louis Richeôme SJ; bollandisti; povratak na izvore; kler i plemstvo; VJEŽBE IKONOGRAFSKE ANALIZE I UPUTE ZA SEMINARSKI RAD.
  3. Traktati i naručitelji – ikonografske teme nakon Tridentskoga sabora: ikonografske neispravnosti; primjedbe o nedoličnosti; profane, alegorijske i znanstvene teme; PREDAJA SEMINARSKIH RADOVA.
  4. Širenje novih ikonografskih rješenja – protagonisti i putovi. Zabrane neobičnih i ponavljanje uspješnih djela. Slava Rima;
  5. Širenje novih ikonografskih rješenja – protagonisti i putovi. Politički i umjetnički utjecaj Venecije. Isusovačka crkva u Münchenu kao »katalog predložaka«;
  6. Širenje novih ikonografskih rješenja – protagonisti i putovi. Antwerpenski umjetnici i ikonografske invencije;
  7. Nova tumačenja i nove ikonografije – liturgijski utjecaji. Euharistija i drugi sakramenti, upute za crkvenu gradnju i namještaj;
  8. Nova tumačenja i nove ikonografije – teološki utjecaji. Nauk o transsupstancijaciji i ikonografija.
  9. Nova tumačenja i nove ikonografije – suživot staroga i novoga. Prijetridentski redovi, poslijetridentska ikonografija.
  10. Nova tumačenja i nove ikonografije – poslijetridentski crkveni redovi.
  11. Nova tumačenja i nove ikonografije – Bezgrješno začeće; Marija Pomoćnica; milosrdni sveci; sv. Josip; Vježbe ikonografske identifikacije.
  12. Znakovi u prostoru: vjerski identitet i javni prostor; hagiotopografija grada, posvećenje krajolika.
  13. PISMENI KOLOKVIJ.
  14. Terenska nastava: litrugijski prostor i ikonografija nakon Tridenstoga sabora.
  15. Zaključno predavanje: Tridentsko naslijeđe i trag u XIX. i XX. stoljeću.

Ishodi učenja
  1. razumijevanje globalizacije imaginarija u tom trenutku (misije, otvoreni kanali vizualne komunikacije putem grafike...)
  2. valorizacija domaće baštine u globalnom kontekstu
  3. ispravno čitanje ikonografskih sadržaja
  4. razumijevanje veze liturgije i ikonografije
  5. razumijevanje utjecaja crkvene povijesti na promjenu liturgije i ikonografije
  6. razumijevanje i spoznaja o političkim mehanizmima kojima je ostvaren crkveni program, a uključuju ikonografiju
  7. prepoznavanje utjecaja pojedinaca na ikonografiju (biskupa u svojim biskupijama)
  8. savladavanje terminologije potrebne za istraživanje ove teme
  9. ikonografsko čitanje u koordinatama vremena i prostora za svaku sliku
  10. upoznavanje najvećih istraživačkih imena te teme (Hubert Jedin, Émile Mâle, Federico Zeri...)
Metode podučavanja
Frotnalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata
Metode ocjenjivanja
Provjera znanja pismenim ispitom, bodovanje istraživačkoga rada studenata

Obavezna literatura
  1. Hubert Jedin (ur.), Erwin Iserloh, Josef Glazik, Velika povijest Crkve IV. Reformacija, katolička reforma, protureformacija. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2004. [1997.]. Preveo Ivica Tomljenović, str. 356-444 (poglavlja: Hubert Jedin, Početak i proboj katoličke reforme do 1563., isti, Papinstvo i provođenje Tridentinuma 1565.-1605.).
  2. Sanja Cvetnić, Ikonografija nakon Tridentskoga sabora. Zagreb: FF-press, [2007.].
  3. Prezentacije s predavanja, s reprodukcijama analiziranih djela (dostupno putem Omege)
  4. Čitanka iz kolegija Ikonografija nakon Tridentskoga sabora.(dostupno putem Omege)
Dopunska literatura
  1. Ignacije Lojolski, Duhovne vježbe. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, 2003. [1998.; 1548.].
  2. Émile Mâle, L’art religieux de la fin du XVIe siècle, du XVIIe siècle et du XVIIIe siècle. Étude sur l’iconographie après le Concile de Trente. Italie, France, Espagne, Flandres. Pariz: Librairie Armand Colin, 1951. [1932.].
  3. Federico Zeri, Pittura e Controriforma. L'»arte senza tempo« di Scipione da Gaeta. Vicenza: Neri Pozza Editore, 1997. [1957.].
  4. Rudolf Wittkower i Irma B. Jaffe (ur.), Baroque Art: The Jesuit Contribution. New York: Forham University Press, 1972.
  5. Norman P. Tanner S.J. (ur.), Decrees of the Ecumenical Councils. Nicae I to Lateran V (I. svezak); Trent to Vatican II. (II. svezak). London, Washington: Sheed & Ward, Georgetown University Press, 1990.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij