Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Interkulturalizam i obrazovanje

Naziv
Interkulturalizam i obrazovanje
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS bodovi
5
Šifra
124374
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Razumijevanje složenog i dugotrajnog procesa uvođenja ideje kulturnog pluralizma u politike uređenja kulturno pluralnih demokratskih društava i utjecaj tih politika na promjene nacionalnih sustava odgoja i obrazovanja te kritički propitati pojedine odgojno-obrazovne modele iz različitih perspektiva
Sadržaj
  1. Uvod: Putovanje dugo 200 godina – Saartjie Baartman
  2. Konceptualna razgraničenja: kulturne razlike, kulturni pluralizam, interkulturalizam/multikulturalizam, interkulturno/multikulturno obrazovanje
  3. Promjene odnosa prema kulturno drugačijima: „Zlatno doba neznanja“ i „Uznemirujuće doba retorike“
  4. Promjene u odnosu prema kulturno drugačijima: „Obećavajuće doba prilagodbe“ i „Izazovno doba razmjene“
  5. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: monokulturna perspektiva
  6. Fokus: Obrazovanje kulturno drugačijih
  7. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: multikulturna i interkulturna perspektiva
  8. Fokus: Interkulturna osjetljivost
  9. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: kritička perspektiva
  10. Fokus: Antirasističko obrazovanje
  11. Uključivanje ideje kulturnog pluralizma u obrazovanje: dijaloška perspektiva
  12. Sudski slučajevi i interkulturno obrazovanje: SAD i Europa/Hrvatska
  13. Kulturno responsivna škola
  14. Osiguranje kvalitete u interkultunom obrazovanju
  15. Kritike multikulturnog/interkulturnog obrazovanja

Ishodi učenja
  1. Kritički analizirati politička i teorijska polazišta i ciljeve različitih modela interkulturnog/ multikulturnog odgoja i obrazovanja te pripadajuće prakse iz perspektive kulturnog pluralizma
  2. Demonstrirati interkulturnu osjetljivost, multiperspektivnost i vještine sudjelovanja u interkulturnom dijalogu
  3. Prihvatiti i zagovarati načelo kulturnog pluralizma kao društvene i profesionalne vrijednosti te kritičku i dijalošku interkulturnu perspektivu u razvoju responsivne škole, kurikuluma i nastavnika
  4. Demonstrirati vještine uvođenja dijaloške interkulturne perspektive u sustav osiguranja kvalitete odgoja i obrazovanja
  5. Na primjerima objasniti pojmove „kulturne razlike“, „kulturni pluralizam“, „interkulturalizam/multikulturalizam“ i „interkulturni/ multikulturni odgoj i obrazovanje“ te moguće odnose među njima
  6. Navesti međunarodne i domaće formalno-pravne dokumente te odrediti standarde i mehanizme kojima se promiče ideja kulturnog pluralizma na međunarodnoj, europskoj i domaćoj razini
Metode podučavanja
predavanja; rasprave; samostalni zadaci; pismeni seminarski rad; rad u manjim skupinama; supervizijski rad; terenska nastava
Metode ocjenjivanja
Vrednovanje seminarskih obveza: - maksimalni broj bodova = 3 boda - prolazni prag = 2 boda Struktura: • obrada i izlaganje odabrane seminarske teme: od 0,5 do 2 boda (0,5 =dovoljan; 1 = dobar; 1,5 = vrlo dobar; 2 = izvrstan) • kraći pismeni uradak - kritička analiza slikovnog materijala: od 0,25 do 0,75 bodova (0,25 = dobar; 0,5 = vrlo dobar; 0,75 = izvrstan) • redovito pohađanje seminarske nastave: 0,25 bodova Vrednovanje završnog ispita - maksimalni broj bodova = 4 boda - prolazni prag = 2 boda Studenti/ce s osvojenih 1,75 bodova i izvrsnim seminarskim uratkom stječu pravo na prolaznu ocjenu Konačna ocjena - uključuje bodove stečene za: seminarski rad s prezentacijom + kraći pismeni uradak – kritičku analizu slikovnog materijala + redovito pohađanje nastave + završni ispit: 6,50-7 bodova = izvrstan (5) 5,50-6,25 = vrlo dobar (4) 4,50-5,25 = dobar (3) 4-4,25 boda = dovoljan (2)

Obavezna literatura
  1. Agencija za odgoj i obrazovanje (2011). Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu: Živimo zajedno jednaki u dostojanstvu. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (poglavlja 2.-5., str.19-70) (Orig: White Paper on Intercultural Dialogue: Living Together as Equals in Dignity. Strasbourg: Council of Europe, 2008. (poglavlja: 2.-5., str. 13-50).
  2. UNESCO (2006). UNESCO Guidelines on Intercultural Education. Pariz: UNESCO.
  3. Spajić-Vrkaš, V. (2014). Kulturne razlike, građanstvo i obrazovanje za interkulturni dijalog. U: Hrvatić, N. (ur.) Interkulturalno obrazovanje i europske vrijednosti. Zagreb: Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, str. 3-17.
  4. Sleeter, C. E. (1995). An analysis of the critique of multicultural education, in Banks, J. A. and McGee Banks, C. A. (eds.) Handbook of Research on Multicultural Education. Macmillan Publishing, pp. 81 – 94.
  5. Piršl, E. (2007). Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoške kompetencije. U: V. Previšić, N. N. Šoljan, N. Hrvatić (ur.). Pedagogija – prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo, 275-292.
  6. Pinson, H. i Arnot, M. (2009). Local conceptualisations of the education of asylum-seeking and refugee students: from hostile to holistic models. International Journal of Inclusive Education, 14(3), 247-267.
  7. Essomba, M. A. (2017). The right to education of children and youngsters from refugee families in Europe. Intercultural Education, 28(2), 206-218.
  8. ERICarts (2008). Sharing Diversity: National Approaches to Intercultural Dialogue in Europe: Study for the European Commission: Report, Bonn i Helsinki: European Institute for Comparative Cultural Research (poglavlje: “Executive summary”, III-XV) (dostupno na: http://www.interculturaldialogue.eu/web/files/14/en/Sharing_Diversity_Final_Report.pdf)
  9. Dryden-Peterson, S. (2017). Refugee education: Education for an unknowable future. Curriculum Inquiry, 47(1), 14-24.
  10. Banks, J. A. (1995). Multicultural education: Historical development, dimensions and practice, in Banks, J. A. and McGee Banks, C. A. (eds.). Handbook of Research on Multicultural Education. Macmillan Publishing (sub-chapter ‘Content integration’, pp. 5 - 11).
Dopunska literatura
  1. Spajić-Vrkaš, V. (ur.) (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Zbirka međunarodnih i domaćih dokumenata. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt "Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole" (dokumenti: “Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju” – UNESCO; “Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina” - Vijeće Europe; “Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama” – UN).
  2. Kymlicka, W. (2003). Multikulturalno građanstvo. Naklada Jesenski i Turk, 18-51; 249-277.
  3. Hrvatić, N. i Piršl, E. (2005). Kurikulum pedagoške izobrazbe i interkulturalne kompetencije učitelja, Pedagogijska istraživanja, br. 2, 251-267.
  4. Heršak, E. (ur.) Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, 1998.
  5. Sabor RH. (2000). Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (http://www.snv.hr/pdf/zakon_o_odgoju_hr.pdf).
  6. Ured za nacionalne manjine Vlade RH Akcijski plan desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. (http://www.vlada.hr/nacionalniprogramromi/Clanak_APD/akcijski plan) (dijelovi koji se odnose na obrazovanje).

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  2. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar