Odabirom reprezentativnog djela iz jednog od triju teorijskih rodova u sociologiji (velika teorija, socijalna teorija i sociološka teorija u užem /postpozitivističkom/ smislu), uz izbor iz druge odgovarajuće teorijske literature, cilj kolegija jest prikazati te objasniti različite funkcije teorije u sociologiji, kao što je usmjeravanje empirijskog istraživanja radi testiranja teorijskih pretpostavki, zatim, teorijske pretpostavke koje se ne mogu empirijski testirati, a ipak sačinjavaju važan dio korpusa sociološkog znanja (npr. o trijumfu, sumraku ili dugoročnom napretku demokracije, smanjenju ili povećanju društvenih nejednakosti, itd.). Pored toga, kroz kolegij se rasvjetljava i razmatra metateorijska razina u sociologiji kao mjesto susreta sociološke teorije sa socijalnom filozofijom i drugim disciplinama koje imaju veći stupanj teorijskog uopćavanja od sociološkog. Isto tako se tematiziraju odnosi između paradigmi i teorija, primjeri multiparadigmatskih i monoparadigmatskih teorija, elementi formalne teorije, razmatra se teorijski realizam u sociologiji te drugi aspekti izgradnje teorije koja je izvorno, kao način formuliranja teorijskih problema, iznesena u djelu Arthura Stinchcombea i to pretežno na formalan način, da bi se kasnije razvila i u drugim smjerovima i teorijskim rodovima. Ukratko, cilj kolegija jest pomna analiza pojedinih ključnih elemenata i značajki teorije u sociologiji a kako bi se akcentirala njena bitna funkcija i nezaobilazni status u sociologiji kao distinktivnoj znanstvenoj disciplini.

1. Uvodni termin. Upoznavanje polaznika/ica s programom, literaturom, organizacijom i načinom izvođenja nastave te modalitetom završne provjere znanja. Utanačivanje rasporeda održavanja seminarskih referata.
2. Čemu teorija (Gang of Four "Why theory?")? Čemu teorija u sociologiji? Znanstvena alternativa ideologijskim mapiranjima društva na primjeru poimanja "osnovne grupe". Epistemološka razvrstavanja teorija u sociologiji (Boudon; Lockwood; Mouzelis). Funkcije teorije u sociologiji (Smelser).
3. Teorijski rodovi u sociologiji. Primjeri velike teorije ("teorije kao gotovog proizvoda" prema Mouzelisu) među starim i novim klasicima sociologije i srodnih disciplina. Idealtipska klasifikacija teorijskih rodova. Uvod u Habermasovu reviziju (Weberova) pojma društvenog djelovanja kao primjer izgradnje (postklasične) velike teorije.
4. Socijalna teorija (teorija kao oruđe/konceptualni okvir za empirijsko istraživanje): što sve može značiti, a što (epistemološki) znači u okviru podjele na tri teorijska roda? Primjeri teorijskih modela društvene stratifikacije i pokretljivosti. Lenskijeva teorija društvene stratifikacije i njeni (empirijski) dosezi. Habermasovo objašnjenje krize kapitalizma 1970ih: napuštanje ili proširenje Marxove klasne analize?
5. Sociološka teorija u užem (postpozitivističkom) smislu. Primjer Colemanove sociologizirane teorije racionalnog izbora i njeni prednosti i nedostaci u primjeni. Mouzelisova varijanta sociološke teorije. Habermasovo poimanje racionalnosti i njegove prednosti i nedostaci u primjeni.
6. Empirijsko istraživanje vođeno teorijom, kao sredstvo dokazivanja valjanosti teorije. Empirijske studije na tragu na tragu velikih teorija: pokušaj(i) empirijskih provjera Habermasove teorije.
7. Društvena evolucija i moderni razvoj društva u svjetlu triju teorijskih rodova te razlikovanja između metateorije i teorije. Habermasova rekonstrukcija historijskog materijalizma: evolucionizam na (neo)marksistički način?
8. Metateorija, teorija i paradigma u sociologiji (prema Ritzeru). Odabrano značenje metateorije kao općenitije teorije (od sociologijske teorije) - primjeri metateorija. Primjer zastupljenosti elemenata metateorije, teorije i paradigme u Habermasovu djelu.
9. Multiparadigmatske teorije u sociologiji: Gurvitch, Bourdieu, Ritzer. Multiparadigmatičnost u Habermasovu djelu. Ukrštanje dimenzija društvene strukture i društvene svijesti putem višestruke tipologije: četiri tipa suvremenog društva u smislu pretežnosti procesa društvene segmentacije, odnosno fragmentacije.
10. Izgradnja teorije u analitičkoj (empirijski i pretežno pozitivistički orijentiranoj) sociologiji: pionirsko djelo Arthura Stinchcombea.
11. Elementi formalne teorije u sociologiji i primjeri njene primjene u poimanju pravednog društva (prema Guillermini Jasso); elementi formalne teorije u teoriji pravednog društva Johna Rawlsa.
12. Nominalizam i realizam, i kritički realizam (KR) u filozofiji (Harre, Bashkar) i sociologiji (Archer, Brante). Od statističkih kategorija do interaktivnih društvenih grupa. Primjer KR-a: kritika reifikacije društvenih skupina u poimanju fenomena nacije (Brubaker). Koliko razina društvenog fenomena treba razlikovati unutar temeljnog pojma društvo?
13. Društva u 21. stoljeću: pojava novih oblika društvene strukture i identiteta? Neofeudalizam? Globalna ekonomija bez svjetske države i zajedničkog razvojnog horizonta? Elementi utopijskog i antiutopijskog u sociološkim teorijama (budućnosti) globalnog društva.
14. Kamo ide teorija društva u sva teorijska roda? Sociologija i (Rawlsova) „idealna teorija“. Uz knjigu Dioba društva: tipologije društvene (dez)integracije /strukture i društvene svijesti; tipovi društava. Aktualnost predloženih tipologija, primjeri.
15. Završna diskusija i evaluacija rada u okviru kolegija.

1. Prepoznati i kritički vrednovati teoriju kao misaoni okvir iz kojeg proizlazi sociološko objašnjenje društvenih pojava koji usmjeruje istraživački proces, određuje domet empirijskog uopćavanja, pruža ideje za javnu upotrebu sociološkog znanja i sudjelovanje u javnoj intelektualnoj ili političkoj debati te primjenu u javnim politikama
2. Koristiti i kritički promišljati stručne termine i koncepte
3. Prepoznati, analizirati i kritički valorizirati različite strategije izgradnje teorije te njihovu funkciju na primjerima konkretnih sociologijskih teorija u različitim teorijskim rodovima
4. Znanja stečena u okviru kolegija primijeniti na primjere konkretnih društvenih pojava tako da ih se interpretativno uklopi u različite teorijske rodove, kao i pravce, s obzirom na doticaje s empirijom ili pak drugim teorijama, odnosno metateorijama i paradigmama
5. Prepoznati i procijeniti vlastite kompetencije potrebne za nastavak studija na diplomskoj razini

Dijaloška metoda; vođena diskusija; usmeno izlaganje obrazovnih sadržaja; frontalni oblici izvođenja nastave kombinirani s interaktivnim/dijaloškim modalitetima izvedbe nastavnog procesa na kojima je stavljen primarni naglasak; grupni rad, odnosno skupno rješavanje pojedinih problemskih pitanja; konzultacije za izradu seminarskih radova. U izvedbi nastave koriste se suvremena tehnička i elektronska pomagala (računalo, tekst procesor, prezentacije, video materijali), a na dispoziciji je također i elektronička inačica kolegija (na OMEGA-i sustavu) koja reprezentira repozitorij odgovarajućih nastavnih materijala.

Ispit je pismeni i usmeni. Pismeni ispit sastoji se od testa na temelju obavezne ispitne literature, a usmeni također iz gradiva obrađenog kroz predavanja i seminare. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je pozitivna ocjena (više od pola/50 % točnih odgovora) na testu. U konačnu ocjenu ispita ulazi i ocjena seminarskog izlaganja.

1. Stinchcombe, Arthur L. Constructing Social Theories. Chicago: University of Chicago Press.
2. Turner, Jonathan H., edited by. Handbook of Sociological Theory. New York: Springer Science, 2002. 745 str.
3. Smelser, Neil L. Sociological Theories. International Journal of Social Sciences. 1995, No. 139.
4. Galtung, Johan. Theory Formation in Social Research: A Plea for Pluralism. U zborniku: Øyen, Else, edited by, Comparative Social Research. London: Sage, 1990.
5. Brante, Thomas. Consequences of Realism for Sociological Theory-Building. Journal for the Theory of Social Behaviour, Jun2001, Vol. 31 Issue 2, 167-186.
6. Supek, Rudi. Zanat sociologa: strukturalna analiza. Zagreb: Školska knjiga, 1983. (uvodno poglavlje)
7. Habermas, Jurgen. Saznanje i interes. Nolit, 1975
8. Luhman, N.: Društveni sistemi. Osnovi opšte teorije. Sremski Karlovci-Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2001., 35-107.
9. Anthony Giddens: Profiles and critiques in social theory http://www.google.com/search?tbm=bks&tbo=1&q=sociological+theory&oq=sociological+theory+#q=sociological+theory&hl=en&tbo=1&tbm=bks&
10. Steven Seidman: Liberalism and the origins of European social theory http://www.google.com/search?tbm=bks&tbo=1&q=sociological+theory&oq=sociological+theory+#q=sociological+theory&hl=en&tbo=1&tbm=bks&
11. Katunarić, Vjeran. «Zbunjujući sugovornik»: postmoderne teorije društva”. Socijalna ekologija, 1995, Vol. 4, No. 1, 35-52.

1. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar