Upoznavanjem prostorne dimenzije povijesnih događaja, studentima će biti olakšano uočavanje međuovisnosti prostora i povijesti, odnosno sagledavanje čovjeka i njegovih djelatnosti u njegovoj prirodnoj sredini kao i utjecaj čovjeka na oblikovanje prirodnog i kulturnog pesaža. Kako povijest svih razdoblja i svih kultura ima i svoju prostornu dimenziju (odigrava se u prostoru i ostavlja tragove u njemu), povijesna geografija i povijesna kartografija, korespondiraju sa praktički svim kolegijima studija povijesti.

1. Osobine starih topografskih karata i mogućnosti njihova korištenja kao izvora
2. Vegetacijske karte i ostali kartografski izvori za proučavanje transformacije vegetacijskog pokrova na primjeru kontinentalne i primorske velebitske padine
3. Hidrografske karte i njihova vrijednost za proučavanje dinamike hidrografskih odnosa
4. Hrvatske granice u mirovnim ugovorima i u kartama razgraničenja do kraja 19. stoljeća
5. Kartografski izvori za rekonstrukciju i praćenje razvoja prometnih komunikacija
6. Kartografski izvori za povijest upravno-teritorijalnog ustroja hrvatskih zemalja
7. Planovi gradova kao izvor za proučavanje razvoja i strukture naselja
8. Planovi utvrda kao izvor za analizu izgradnje i razvoja fortifikacijskih sustava
9. Uvod u katastarske izvore
10. Mletački katastri Dalmacije
11. Povijest mletačkog katastra Istre
12. Jozefinski katastar
13. Jozefinski katastar
14. Primjeri primjene komparativne analize kartografskih izvora u lokalnoj povijesti
15. Primjeri primjene komparativne analize kartografskih izvora u lokalnoj povijesti

1. Očekivani ishod kolegija je da nakon položenog ispita studenti postignu razinu znanja i vještina koje će im omogućiti korištenje (čitanje) povijesnih podataka sa starih karata, njihovo pravilno tumačenje i interpretaciju u analizi povijesno-geografskih procesa u različitim područjima hrvatskog prostora.

Nastava će održava u obliku predavanja, ali interaktivno pomoću informatičkih pomagala (Power Point) te s aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama. Ovisno o raspoloživom vremenu, organizira se posjet Kartografskoj zbirci Hrvatskog državnog arhiva ili Nacionalne i sveučilišne biblioteke, gdje bi studenti bili u mogućnosti vidjeti neke od vrijednih kartografskih izvora za povijest hrvatskih zemalja.

Pratit će se i ocjenjivati pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi (rasprave). Po završetku semestra studenti će polagati usmeni ispit. Usmeni ispit provodit će se po završetku semestra te ocjenjivati. Završna ocjena bit će izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u nastavi (50%) te na temelju ocjene usmenog ispita (50%).

1. Black, Jeremy (2000): Maps and History: Construction Images of the Past. Yale University Press, New Haven and London.
2. Monmonier, Mark (1996): How to Lie with Maps. The University of Chicago Press, Chicago and London.

1. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
2. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
3. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
4. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
5. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar