Kolegij bi trebao osigurati stjecanje najnovijih spoznaja o kurikulumu ranog odgoja te njegovim značajkama i posebnostima

1. Tijekom prvog susrata studente će se okvirno upoznati sa sadržajem kolegija, popisom literature, planiranim metodama rada i njihovim obvezama u svezi kolegija. Posebno će se naglasiti vrijednost dvosmjerne komunikacije i njihovog aktivnog sudjelovanja i realizaciji kolegija, u smislu redovitog prisustva nastavi, uključivanja u rasprave, predlaganja novih oblika rada i nove literature i slično. Upoznat će ih se i s organizacijom terenske nastave kao i njihovim obvezama u tome.
2. Specifičnosti kurikuluma ranog odgoja, nedjeljivost procesa njege, odgoja i učenja djece rane dobi (predavanje, rasprava, praktikum). Dogovor i priprema za terensku nastavu.
3. Terenska nastava -promatranje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti s djecom rane i predškolske dobi u vrtiću -uočavanje nedjeljivost procesa njege, odgoja i učenja male djece -uočavanje fleksibilnosti u organizaciji cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa
4. Meta-orijentacije kurikuluma ranog odgoja
5. Karakteristike učenja djece rane dobi i tvorba kurikuluma
6. Terenska nastava– posjet ustanovi ranog odgoja; -promatranje autentičnih organizacijskih uvjeta u njoj ("vidljiva realnost" vrtića) -uočavanje utjecaja materijalnog i socijalnog okruženja na kvalitetu učenja djece rane i predškolske dobi -uočavanje utjecaja vremenske fleksibilnosti u organizaciji odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću -uočavanje različitih dimenzija prakse u vrtiću koje odražavaju meta-orijentaciju kurikuluma
7. Tvorba kurikuluma ranog odgoja, sukonstruiranje kurikuluma,
8. Povezanost tvorbe kurikuluma s istraživanjima odgojno–obrazovne prakse, posebice akcijskim i etnografskim istraživanjima. Dogovor za terensku nastavu.
9. Terenska nastava – posjet jednoj ustanovi ranog odgoja; -razgovor s praktičarima o potrebi i načinima istraživanja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma ranog odgoja -uočavanje uloge dokumentiranja aktivnosti djece u organizaciji okruženja
10. Humanistički pristup razvijanju kurikuluma, otvoreni, razvojni, dinamični, integrirani kurikulum
11. Odnos kurikuluma, kulture i konteksta odgojno–obrazovne ustanove
12. Montessori, Waldorfski kurikulum
13. Reggio kurikulum
14. Zaključna razmatranja
15. ZAVRŠNI ISPIT

1. Na temelju zadanih modela i načela konstruirati i kritički prosuđivati kurikulum na razini odgojno obrazovne ustanove
2. Organizirati i kritički vrednovati odgojno-obrazovni rad uvažavajući prava djeteta
3. Planirati, izvoditi i vrednovati pedagoške projekte
4. Planirati, izvoditi i vrednovati nastavni proces
5. Osmisliti i primjeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika
6. Procjeniti, analizirati i interpretirati socijalne odnose u odgojno-obrazovnoj ustanovi
7. Upravljati pedagoškim resursima odgojno-obrazovne ustanove
8. Demonstrirati vještinu komuniciranja informacija, ideja, problema i rješenja u profesionalnom kontekstu na razini tima te jasno i nedvosmisleno komunicirati sa subjektima odgojno-obrazovnog procesa (roditelji, nastavnici, učenici)
9. Kritički prosuđivati i evaluirati odojno-obrazovnu praksu

-predavanja -seminari i radionice -samostalni zadaci -mentorski rad

Da bi uspješno položili ovaj predmet, studenti moraju zadovoljiti prolazni prag u svih pet navedenih područja: -pohađanje nastave -seminarski rad -kritički osvrt -pismena analiza -pismeni ispit

1. Datnow, A., Hubbard, L., Mehan, H. (2002), Extending Educational Reform, From One School to Many. London and New York: Routledge Falmer.
2. Jordan, B. (2004): Scaffolding Learning and Co- construction Understanding. In: Anning, A., Cullen, J., Fleer, M. (eds.), Early Childhood Education. London: Sage. pp. 31 – 43.
3. Slunjski, E. (2006): Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću – organizaciji koja uči. Zagreb, Čakovec: Mali profesor, Visoka učiteljska škola u Čakovcu. (odabrana poglavlja)
4. Dostupna periodika

1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar