U okviru kolegija studenti će steći temeljne spoznaje o kvalitativnim istraživanjima te upoznati njihove osnovne svrhe. Studenti će se ospsobiti za planiranje i provođenje jednostavnijih kvalitativno orijentiranih istraživanja u području odgoja i obrazovanja. Također će se oposobiti za izradu (okvirnog) nacrta istraživanja te prikupljanje i interpretaciju različitih etnografskih snimaka u neposrednoj odgojno-obrazovnoj praksi, kao podloge boljeg razumijevanja različitih aspekata odgojno–obrazovnog procesa. To će postići kroz aktivno sudjelovanje u zajedničkim analizama i interpretaciji prikupljenih podataka kroz rasprave s drugim studentina i praktičarima.

1. Upoznavanje s koncepcijom i sadržajem kolegija. Predstavljanje predviđenog načina rada. Prikaz ispitne literature te načina određivanja konačne ocjene u kolegiju.
2. Pojmovno određenje i osnovne značajke kvalitativnih istraživanja
3. Etnografska istraživanja – značajke, područja primjene, prednosti i ograničenja, oblici prikupljanja i zajednička interpretacija različitih oblika etnografskih zapisa iz neposredne odgojno–obrazovne prakse
4. Metodologija gradbene teorije
5. Akcijska istraživanja, značajke, područja primjene, prednosti i ograničenja
6. Polja utjecaja akcijskih istraživanja (1):-postizanje autonomije i emancipacije sudionika odgojno-obrazovnog procesa-uspostavljanje samoodržive promjene u odgojno-obrazovnoj ustanovi
7. Polja utjecaja akcijskih istraživanja (2):-kvalitetnije vođenje odgojno-obrazovne ustanove-uspostavljanje suradničke kulture i profesionalno povezivanje stručnih djelatnika odgojno-obrazovne ustanove
8. Akcijska istraživanje kao alatka razvoja profesionanih kompetencija praktičara i unapređenja odgojno-obrazovne prakse, mogućnosti osposobljavanja praktičara za suradničko, refleksivno istraživanje odgojno-obrazovne prakse
9. Studije slučaja – vrste, značajke, područja primjene, prednosti i ograničenja, prikupljanje i zajednička interpretacija podataka
10. Etnografske studije slučaja
11. Mogućnosti primjene etnografskih studija slučaja
12. Studije slučaja koje uključuju akcijsko istraživanje, evaluativne studije slučaja i sl.
13. Intervju, vrste, značajke, područja primjene, prednosti i ograničenja
14. Priprema završnog ispita; evaluacija rada na seminarima
15. ZAVRŠNI ISPIT

1. Razlikovati osnovne značajke kvantitativno i kvalitativno usmjerenih pedagogijskih istraživanja i skicirati vlastite istraživačke nacrte odabranih problema pedagoške prakse
2. Navesti vrste, metode i tehnike pedagogijskih istraživanja i predvidjeti mogućnosti njihove primjene u pedagoškoj praksi.
3. Izdvojiti osnovne postupke obrade podataka u pedagogijskim istraživanjima, analizirati i interpretirati relevantne statističke pokazatelje te formulirati smjernice za pedagošku dijagnostiku i evaluaciju odgojno-obrazovne prakse.
4. Demonstrirati znanja, vještine i sposobnosti potrebne za nastavak studija na diplomskoj razini.

-predavanja -seminari i radionice -terenska nastava -samostalni zadaci -mentorski rad

Da bi uspješno položili ovaj predmet, studenti moraju zadovoljiti prolazni prag u svih pet navedenih područja: -pohađanje nastave -seminarski rad -kritički osvrt -pismena analiza -pismeni ispit

1. Geertz, C. (2010). 'Thick Description: Toward an Interpretative Theory of Culture.' In: Torrance, H. (ed.), Qualitative Research Methods in Education. Vol. 1. London: Sage, 3-30.
2. Bernstein, B. (2010). Extracts from Class, Codes and Control: Theoretical Studies Towards Socilogy of Culture. In: Torrance, H. (ed.), Qualitative Research Methods in Education. Vol. 2. London: Sage, 3-19.
3. Everhart, R. B. (1977). Between stranger and friend: Some consequences of long-term fieldwork in schools. American EducationalResearchJournal, 14, 1–15.
4. Harry, B., Sturges, K. M., &Klingner, J. K. (2005). Mapping the process: An exemplar of process and challenge in grounded theory analysis. EducationalResearcher, 34(2), 3–13.
5. Roth, W.-M. (2001). Gestures: Their role inteaching and learning. Review of EducationalResearch, 71(3), 2–14.
6. Collins, M., Shattell, M., &Thomas, S. P. (2005). Problematic interviewee behaviors in qualitative research. WesternJournalofNursingResearch, 27(2), 188–199.
7. Milner, H. R. (2007). Race, culture, and researcher positionality: Working through dangers seen, unseen, and unforeseen. Educational Researcher, 36(7), 388–400.
8. Bhattacharya, K. (2007). Consenting to the consent form: What are the fixed and fluid understandings between the researcher and the researched? QualitativeInquiry, 13(8), 1095–1115.
9. Sandelowski, M., &Barroso, J. (2003). Writing the proposal for a qualitative research methodology project. Qualitative Health Research, 13, 781–820.
10. Cheek, J. (2007). Qualitative inquiry, ethics, and politic of evidence: Working within these spaces rather than being worked over by them. QualitativeInquiry, 13(8), 1051–1059.
11. Mayo, C. (2007). Queering foundations: Queer and lesbian, gay, bisexual, and transgendereducationalresearch. Review of Research in Education, 31, 78–94.
12. Bernal, D. D. (2002). Critical race theory, Latino critical theory, and critical raced-gendered epistemologies: Recognizing students of color as holders and creators of knowledge. Qualitative Inquiry, 8(1), 105–126.
13. Bernstein, B. (2010). Extracts from Class, Codes and Control: Theoretical Studies Towards Socilogy of Culture. In: Torrance, H. (ed.), Qualitative Research Methods in Education. Vol. 2. London: Sage, 3-19.
14. Geertz, C. (2010). 'Thick Description: Toward an Interpretative Theory of Culture.' In: Torrance, H. (ed.), Qualitative Research Methods in Education. Vol. 1. London: Sage, 3-30.

1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
2. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar