Ljudi i igre. Filološke i književnoantropološke analize hrvatske ranonovovjekovne književnosti

Naziv
Ljudi i igre. Filološke i književnoantropološke analize hrvatske ranonovovjekovne književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
131727
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Ovaj bi kolegij trebao upoznati studente s tekstovima hrvatske ranonovovjekovne književnosti u kojima na različite načine, bilo eksplicitno bilo implicitno, do izražaja dolaze neke teme i problemi koji su od bitna značenja za čovjekovu egzistenciju. Posebna pozornost posvetit će se igri i ludičkom kao relevantnom aspektu čovjekova postojanja i njihovim psihološkim učincima. Studenti bi se također trebali upoznati s pogledima na spomenute probleme što se iznose u stručnoj literaturi.
Sadržaj
  1. Osnovni pojmovi književne antropologije I.
  2. Osnovni pojmovi književne antropologije II.
  3. Neki antropološki aspekti književnosti - opozicija muško-žensko, povijesnopsihološka analiza muškog i ženskog u ranom novovjekovlju (primjer ljubavne lirike u 15, 16. i 17. stoljeću te renesansne komedije) .
  4. Neki antropološki aspekti književnosti - opozicija život-smrt (primjer religiozne lirike i religioznih poema).
  5. Neki antropološki aspekti književnosti - opozicija mimetičko-fantastično (primjer žanra poslanice, povijesne i fantastične epike).
  6. Neki antropološki aspekti književnosti - opozicija priroda-kultura (primjer pjesama "na narodnu" i renesansne pastorale).
  7. Emocije i njihovo prikazivanje u tekstovima hrvatske ranonovovjekovne književnosti.
  8. Pastorala i utopija (pastorale Marina Držića).
  9. Dijete i djetinjstvo u starijoj hrvatskoj književnosti.
  10. Tema bijega u starijoj hrvatskoj književnosti.
  11. Pojam igre u ranonovovjekovnoj književnosti.
  12. Ludički aspekti starije hrvatske književnosti.
  13. Ludičko i njegovi stilski aspekti (primjer konceptualne lirike u renesansi i u 17. stoljeću).
  14. Ludičko i njegovi žanrovski aspekti (primjer renesansne komedije, komične poeme i melodrame).
  15. Sinteza.

Ishodi učenja
  1. analizirati i interpretirati tekstove starije hrvatske književnosti iz perspektive književnoantropološkog pristupa
  2. analizirati i vrednovati ludičke pojave u tekstovima starije hrvatske književnosti, i to u povijesnopoetičkom kontekstu
  3. koristiti se prikladnim književnopovijesnim i književnoteorijskim kriterijima u procjeni ludičkih i antropoloških pojava u starijim književnim tekstovima
  4. zauzeti primjeren i obrazložen stav prema načinu na koji su u stručnoj literaturi obrađeni za kolegij relevantni problemi
  5. proučiti posebnost ludičkog i antropološkog u hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnoj kulturi u odnosu prema srodnim evropskim književnim pojavama i procesima
Metode podučavanja
Predavanja i rasprava, individualan rad sa studentima, njihovo aktivno sudjelovanje u analizi i interpretaciji djela u kojima se pojavljuju književnoantropološke teme ili su pak ludički oblikovana.
Metode ocjenjivanja
Pisanje seminarskih radova i usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. D. Grlić: Komedija i komično, u: Estetika. Povijest filozofskih problema, Zagreb 1974.
  2. S. Critchley: O humoru, Zagreb 2007.
  3. S. Freud: Dosetka i njen odnos prema nesvesnom, Beograd 1969.
  4. Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2006.
  5. D. Fališevac: Slike starog Dubrovnika. Filološke i književnoantropološke studije, Zagreb 2013.
  6. T. Bogdan: Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Zagreb 2012.
Dopunska literatura
  1. Poj željno! Iskazivanje i poimanje emocija u hrvatskoj pisanoj kulturi srednjega i ranoga novoga vijeka, ur. A. Kapetanović, Zagreb 2012.
  2. D. Pavlović: Parodije ljubavne i pastoralne poezije u dubrovačkoj književnosti, u: Starija jugoslovenska književnost, Beograd 1971.
  3. P. Pavličić: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979.
  4. Z. Kravar: Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij