Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Međunarodno obrazovanje

Naziv
Međunarodno obrazovanje
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS bodovi
5
Šifra
51384
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Razumijevanje povijesnih i političkih temelja, pravnih standarda, institucionalnih okvira i strategija razvoja međunarodnog obrazovanja, povezanosti tih procesa s procesima internacionalizacije i globalizacije te utjecaj jednih i drugih na promjene nacionalnih odgojno-obrazovnih sustava, kako bi budući pedagozi stekli potrebna znanja i vještine za kritičko vrednovanje i korištenje prednosti globalizacije i internacionalizacije u svom radu.
Sadržaj
  1. Uvod: Globalni izazovi, problemi i odgovori
  2. Četiri globalizacije i promjene obrazovanja
  3. Globalizacija „odozdo“: stvaranje međunarodne zajednice
  4. Obrazovanje u sustavu UN_a: standardi, politike, organizacije i programi
  5. Djelovanje UNESCO-a u povijesnoj perspektivi
  6. Milenijski obrazovni ciljevi: planovi i učinci
  7. Obveze država članica u provedbi međunarodnih obrazovnih standarda
  8. Politike i programi Svjetske banke: položaj nerazvijenih zemalja
  9. Uloga OECD-a u razvoju obrazovanja
  10. Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS)
  11. Učinci GATS-a na nacionalne sustave obrazovanja: "Zajednička deklaracija o visokom obrazovanju i GATS-u"
  12. Programi međunarodnog vrednovanja obrazovanja i njihovi učinci na nacionalne obrazovne politike
  13. Druga strana globalizacije obrazovanja: međunarodne nevladine organizacije i zaštita prava na obrazovanje
  14. Hrvatsko obrazovanje i globalizacija
  15. Zaključna razmatranja: Globalizacija i internacionalizacija obrazovanja: razvojna šansa ili prijetnja

Ishodi učenja
  1. Objasniti pojmove internacionalizacije i globalizacije, navesti glavne aktere tih promjena, razlučiti četiri vrste globalizacijskih procesa i protumačiti njihov utjecaj na promjene nacionalnih sustava odgoja i obrazovanja
  2. Navesti neke od gorućih svjetskih problema i objasniti načine na koje se ti problemi nastoje riješiti
  3. Opisati načela djelovanja i prioritete odgojno-obrazovnih politika i programa organizacija u sustavu UN-a, s naglaskom na UNESCO, te protumačiti odgovarajuće obveze zemalja članica
  4. Usporediti djelovanje UNESCO-a, Svjetske banke i OECD-a u području odgoja i obrazovanja
  5. Vrednovati ulogu međunarodnih nevladinih organizacija u promicanju odgojno-obrazovnih promjena
  6. Kritički propitati utjecaj multinacionalnih kompanija na promjene nacionalnih sustava odgoja i obrazovanja
  7. Koristiti nove informacijsko-komunikacijske tehnologije za informiranje o međunarodnim politikama i programima u području odgoja i obrazovanja
  8. Prihvatiti i promicati ideju o globalnoj međupovezanosti te o potrebi aktivnog sudjelovanja u globalnim promjenama
Metode podučavanja
predavanja rasprave samostalni zadaci rad u manjim skupinama seminaski radovi s prezentacijom
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad s prezentacijom: - maksimalni broj bodova = 3 (2 boda = seminarski rad; 0,5 bodova = prezentacija; 0,5 bodova = iniciranje/sudjelovanje u diskusiji) - prolazni prag = 2 boda Završni ispit: - maksimalni broj bodova = 4 - prolazni prag = 2,00 boda - studenti/ce s osvojenih 1,75 bodova i izvrsnim seminarskim uratkom stječu pravo na prolaznu ocjenu Konačna ocjena: (pismeni ispit + seminarski rad + prezentacija + iniciranje/sudjelovanje u diskusiji+pohađanje nastave): 6,50-7 bodova = izvrstan (5) 5,50-6,25 = vrlo dobar (4) 4,50-5,25 = dobar (3) 4-4,25 boda = dovoljan (2)

Obavezna literatura
  1. American Forum for Global Education (2003). Guidelines for Global and International Studies Education: Challenges, Culture, Connections (dostupno na: http://www.globaled.org/guidelines/index.php).
  2. Delors, J. et al. (1998). Učenje - blago u nama: Izvješće UNESCO-u Međunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće. Zagreb: Educa, str. 95-124.
  3. Global Education Week Network (2008). Global Education Guidelines: A handbook for educators to understand and implement global education: Concepts and Methodologies on Global Education for Educators and Policy Makers. Lisabon: North-South Centre of the Council of Europe (str. 10-52).
  4. Oxfam (2006). Global Citizenship Guides: Teaching Controversial Issues. Oxford: Oxfam.
  5. Sinclair, M. (2004). Learning to Live Together: Building Skills, Values and Attitudes for the Twenty-first Century. Pariz: UNESCO, str. 21-44).
  6. Spajić-Vrkaš, V. (1999). "Globalizacija i izobrazba: Apokalipsa raja ili rajska apokalipsa", Društvena istraživanja (Zagreb): 8 (4), str. 579-600.
  7. Stiglitz, J. (2003). Globalization and Its Discontents. New York: W.W. Norton and Company, str. 3-88.
Dopunska literatura
  1. “International Education Statistics: The Use of Indicators to Evaluate the Condition of Education” (dostupno na: http://education.stateuniversity.com/pages/2122/International-Education-Statistics-USE-INDICATORS-EVALUATE-CONDITION-EDUCATION-SYSTEMS.html
  2. Laidi, Z. A (1998). World Without Meaning. London: Routledge, str. 1-14.
  3. Merryfield, M. (1993). (ed.). “Teacher Education in Global Perspectives,” Theory into Practice: 32 (Winter).
  4. Spajić-Vrkaš, V. (1999). Međunarodna polazišta razvoja odgoja i obrazovanja. U: Mijatović, A. (ur.). Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, str. 615-638.
  5. Website "Globalization" (http://www.sociology.emory.edu/globalization/theories.html).
  6. Websites of UN, UNESCO, UNICEF, World Bank, OECD, WTO etc,

Obavezan predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3. semestar