Biološke značajke populacija srednjovjekovne Europe

Naziv
Biološke značajke populacija srednjovjekovne Europe
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS bodovi
3
Šifra
117929
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj i svrha kolegija je proširiti znanje o kasnoantičkim i srednjevjekovnim populacijama Europe s aspekta biološke antropologije. Također, bioarheološko sagledavanje pojedinog arheološkog i povijesnog razdoblja sažet će dosadašnje spoznaje o čovjeku, životinjama koje su koristili te biljkama važnim za život stanovništva. Posebna pažnja posvećena je patološkim promjenama koje otkrivaju analize ostataka kostiju, najvećim pošastima, ali i autentičnom medicinskom svijetu Europe toga vremena. Naglasak je stavljen na kasnoantičko i srednjevjekovno stanovništvo do konca 12. stoljeća, kad uslijed velikih migracija i konačnog dolaska novih useljeničkih grupa govorimo o jednom kozmopolitskom društvu, koje vrlo sliči današnjem. Uloga kolegija na razini programa arheologije je objjedinjavanje znanja o kasnoantičkim i srednjevjekovnim populacijama Europe s aspekta biološke antropologije i njihovo povezivanje s već usvojenim arheološkim spoznajama.
Sadržaj
  1. Kasnoantičko doba u Europi- bioarheološki pristup
  2. Srednjovjekovne populacije Europe I.- bioarheološki pristup
  3. Srednjovjekovne populacije Europe II.- bioarheološki pristup
  4. Srednjovjekovne populacije Europe III.- bioarheološki pristup
  5. Medicina u doba kasne antike
  6. Srednjovjekovna medicina
  7. Bolesti i traume
  8. Kvaliteta života, zdravlje i higijena
  9. Rekonstrukcija prehrane, kemijske analize (studije slučaja)
  10. Infektivne i parazitarne bolesti
  11. Kuge kasnoantičkog razdoblja i srednjeg vijeka
  12. Tuberkuloza i sifilis
  13. Lepra
  14. Životinje i njihova uporaba
  15. Hrana

Ishodi učenja
  1. -moći će usvojiti i primijeniti interdisciplinarni pristup tematici, odnosno, povezivati usvojeno s već ranije stečene spoznaja o srednjevjekovnom prostoru
  2. -moći usvojiti znanja o važnosti bioarheoloških istraživanja i o novim dosezima
  3. - moći će usvojiti znanja o karakterističnim paleopatološkim promjenama na kostima i bolestima kasnoantičkih i srednjevjekovnih populacija
  4. - moći će usvojiti znanja o biološkim značajkama te razlikama između populacija srednjovjekovne Europe
  5. -moći će se upoznati s najnovijim metodama istraživanja humanih ostataka s arheoloških nalazišta
  6. -moći će usvojiti znanja o autentičnom medicinskom svijetu toga vremena
Metode podučavanja
Tijekom predavanja koristit će se razni socijalno-djelatni oblici rada: frontalni, individualni i grupni oblik, te praktične radionice.
Metode ocjenjivanja
Kolokviji i pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Cartwright, F.F., Biddiss, 2006 Bolest i povijest. Naklada Lijevak, Zagreb.
  2. Corbellini, G., 2004 Breve storia delle idee di salute e malattia, Carocci, Roma.
  3. Ember, C.R. , Ember, M., 2004 Encyclopedia of Medical Anthropology: Health and illness in the World's Cultures. Kluwer Academia, New York.
  4. Grmek, M.D., 1989 Bolesti u osvit zapadne civilizacije. Globus, Zagreb.
  5. Kiple, K.F., Ornelas, K.C., 2000 The Cambridge World History of Food. Cambridge University Press, Cambridge.
  6. Larsen, CS, 2000 Skeletons in our closet. Revealing Our Past through Bioarchaeology, Princeton University Press, Princeton, NJ, 2000.
Dopunska literatura
  1. članci iz relevantnih znanstvenih časopisa

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij