Cilj kolegija je upoznati studente sa načinom dokumentiranja i primjerenom metodologijom obrade keramičke građe s kojom se arheolozi susreću već po samom završetku iskopavanja arheološkog lokaliteta. Tijekom kolegija studente će se upoznati s analizom i opisom keramičke građe promatrajući fizičke karakteristike keramike, vrstu materijala, tehniku i način pečenja, te stil. Svi ovi aspekti nužni su za prepoznavanje i klasificiranje keramičke građe, bez obzira dali se radi o funkcionalnoj, tehnološkoj ili stilskoj komponenti.

1. Porijeklo keramičkih posuda
2. Fizičke karakteristike keramike
3. Glina i njene primjese
4. Tehnike pečenja i tretiranje površine
5. Morfologija keramičkih posuda
6. Općenito o tipologiji keramičkog materijala
7. Klasifikacija prema karakterističnim točkama na keramici I
8. Klasifikacija prema karakterističnim točkama na keramici II
9. Klasifikacija oblika
10. Funkcionalna, tehnološka i stilska komponenta
11. Kemijske analize i datiranje keramike
12. Upotreba statističkih metoda pri obradi i interpretaciji keramičke građe
13. Standardizacija keramičkih posuda i specijalizacija zanata
14. Eksperimentalna arheologija
15. Etnoarheološka istraživanja kao ključ razumijevanja tehnoloških procesa

1. Navesti i razlikovati različite vrste glina i primjesa
2. Objasniti i prepoznati različite vrste pečenja keramičkog materijala
3. Prepoznati i analizirati vrste ukrašavanja na prapovijesnoj keramici
4. Nabrojati i definirati tipološke pristupe obrade keramičke građe
5. Samostalno klasificirati i analizirati keramički materijal koristeći prikladnu metodologiju
6. Izabrati primjerenu znanstvenu analizu za interpretaciju kulturne, socijalne, funkcionalne ili religiozne komponente.
7. Objasniti i kritički prosuditi razvoj spoznajne svijesti o počecima keramičke tehnologije
8. Nabrojati i opisati fizičke karakteristike keramike i primijeniti stečeno znanje pri obradi keramičke građe

Predavanja Tijekom kolegija studenti na svakom satu uče prepoznavati, klasificirati i definirati određene tipove posuda, načine ukrašavanja i atmosferu pečenja na keramičkim ulomcima iz različitih prapovijesnih razdoblja.

Kroz pismeni ispit na kraju semestra provjerava se prepoznavanje teoretskih i metodoloških okvira obrade keramičke građe te primjena znanja na praktičnim primjerima odabranog materijala.

1. M. Horvat: „Keramika. Tehnologija keramike, tipologija lončenine, keramični arhiv“, Razprave Filozofske fakultete, Znanstveni inštitut Filozofske fakultete, Ljubljana, 1999.
2. C. Orton, P. Tyers & A. Vince: „Pottery in archaeology“, Cambridge manuals in archaeology, Cambridge University Press, Cambridge 1993.
3. C. M. Sinopoli: „Approaches to Archaeological Ceramics“, Plenum Press, New York & London 1991.
4. E. B. Banning: „The Archaeologist's Laboratory. The Analysis of Archaeological Data“, Interdisciplinary Contributions to Archaeology, Springer, New York, 2000.
5. C. Knappett: „Pottery“ u Archaeological Methods vol. II, ur. H. D. G. Maschner & C. Chippindale, Altamira Press, Oxford 2005, 673-714.
6. I. K. Whitbread: „Ceramic, petrology, clay geochemistry and ceramic production – from technology to the mind of potter“ u „Handbook of Archaeological Sciences“, ur. D. R. Brothwell & A. M. Pollard, John Wiley & Sons, Ltd, 2004, 449-459.
7. M. Pollard, C. M. Batt, B. Stern & S. M. M. Young: „Analytical chemistry in archaeology“, Cambridge University Press, 2007.

1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
2. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4. semestar