Kolegij upoznaje studenta s protokolom i metodama istraživanja likovnih djela, izvorima pojedinih povijesno-umjetničkih metoda i pruža osnovna znanja potrebna za istraživanje u diplomskom radu. znanja - upoznavanje s povijesno-umjetničkim metodama istraživanja i njihovom povijesti; vještine - stilska, ikonografska, komparativna analiza kao atribucijske metode; arhivsko istraživanje kao pomoćna atribucijska metoda; kompetencije - atribucijski postupak.

1. (3 sata predavanja; metode connaisseur; poznavalaštvo, atribucije) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: connoisseuri (Bernhard Berenson, Abraham Bredius, Wilhelm von Bode, Roberto Longhi, Rodolfo Pallucchini i drugi); autopsija djela, originali i slavni falsifikati.
2. (3 sata predavanja; stilska metoda) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: forma, struktura, stil (Max Dvořák, Aloïs Riegl, Heinrich Wölfflin, Hans Sedelmayr, Otto Pächt, Hans Hoffmann, Henri Focillon i drugi); analiza i tumačenje djela.
3. (3 sata predavanja; ikonografska metoda) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: ikonografija i ikonologija (Erwin Panofsky, Aby Warburg, Émile Mâle); tumačenje sadržaja i kontekstualizacija djela.
4. (3 sata predavanja; socijalni pristup u povijesno-umjetničkom istraživanju) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: socijalna povijest umjetnosti (Arnold Hauser, Frederick Antal, Francis Haskell, Timothy J. Clark, Thomas E. Crow, Michael Baxandall); povijesno (vertikalno) i suvremeno (horizontalno) tumačenje umjetnikova rada i opusa.
5. (3 sata predavanja; vizualni studiji vs povijest umjetnosti) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest u drugoj polovici XX. stoljeća: vizualni studiji, rodni i kulturno-antropološki pristupi djelu (David Freedberg, Hans Belting, Griselda Pollock, Linda Nochlin, Michael Ann Holly, Keith Moxey, Mieke Bal); politički aspekti tumačenja umjetničkoga djela.
6. (3 sata predavanja; protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja i etičnost u istraživanju) Protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja. Etičnost u istraživanju i prezentaciji rezultata. PODJELA TEMA ZA ZAVRŠNI SEMINARSKI RAD/ISTRAŽIVANJE. Upute za pisanje.
7. (3 sata seminara; protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja i njegova primjena) Povijesno-umjetničke metode i njihova povijest: doprinosi, dometi i ograničenja pojedinih metoda i pristupa na primjerima djela iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU u Zagrebu.
8. (3 sata predavanja; istraživanje i korištenje literature) Istraživanje literature; kritički osvrt na literaturu o temi; KOLOKVIJ iz povijesno-umjetničkih metoda i njihove povijesti (pismeni test).
9. (3 sata seminara; protokol povijesno-umjetničkoga istraživanja i njegova primjena) Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, fotografijska dokumentacija i fotografijski arhivi, on-line izvori za istraživanje.
10. (1 sat predavanje i 2 sata seminara: konzultacije za studente s prezimenima od A do K) Arhivski rad: čitanje i tumačenje dokumenata; pojedinačni protokoli studentskih istraživanja na vlastitoj temi; znanstveni diskurs i znanstvena oprema seminara (bilješke, navodi, literatura, sažetak, potpisi pod slike, izvori slikovnih priloga, prilozi arhivskih izvora).
11. (1 sat predavanje i 2 sata seminara: konzultacije za studente s prezimenima od L do Ž) Arhivski rad: čitanje i tumačenje dokumenata; pojedinačni protokoli studentskih istraživanja na vlastitoj temi; znanstveni diskurs i znanstvena oprema seminara (bilješke, navodi, literatura, sažetak, potpisi pod slike, izvori slikovnih priloga, prilozi arhivskih izvora).
12. (1 sata predavanja i 2 sata seminara) Obrada odabranoga terenskoga lokaliteta. PREDAJA ISPITNIH SEMINARA S VLASTITIM ISTRAŽIVANJEM
13. (3 sata predavanja) Crkveni i državni arhivi kao izvori za poznavanje umjetničkih djela u hrvatskoj baštini. Usporedba arhivskih dokumenata, sačuvanih djela i vrijednost podataka o djelima koja nisu sačuvana: Hrvatski državni arhiv i dokumenti o isusovačkoj crkvi (rukopisni ugovori); objavljeni dokumenti iz Državnoga arhiva u Dubrovniku i dubrovačka slikarska baština (ugovori, sudski dokumenti i dr.). Arhiv Hrvatske akademije i dokumenti o pavlinskom samostanu u Lepoglavi (Liber memorabilium); N
14. (3 sata seminara) Crkveni i državni arhivi kao izvori za poznavanje umjetničkih djela u hrvatskoj baštini: tumačenje arhivskih dokumenata i njihova prezentacija. Upute za navođenje arhivskih izvora, provjera naučenoga kroz seminarske zadatke.
15. (3 sata predavanja) Osvrt na seminare, usvojena znanja i propuste, predavanje o ciljevima povijesno-umjetničkoga istraživanja.

1. provjera stečenih znanja na vlastitom istraživanju i uvježbavanje za samostalni istraživački rad
2. poznavanje specifičnih metoda samo za povijest umjetnosti i njihova historijata
3. iskušavanje prednosti i ograničenja pojedinih metoda
4. provjera naučenoga u praksi putem vježbi (autopsija slika) i pisanoga rada
5. poznavanje protokola u istraživanju
6. osnovna načela etike u istraživanju
7. kritički osvrt na dosadašnju literaturu kao jedan od prvih istraživačkih koraka
8. preciznost u odabiru termina
9. poznavanje zadanih dijelova u izlaganju rezultata istraživanja
10. poznavanje osnova arhivskoga istraživanja, mogućnosti i ograničenja

Frotnalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata

Provjera znanja pismenim ispitom, bodovanje samostalnoga istraživanja studenata.

1. Heinrich Wölfflin, Tumačenje umjetničkih djela [1921.] u: Milan Pelc (prev. i prir.), Ideal, forma, simbol. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1995., str. 79-101.
2. Otto Pächt, Methodisches zur Kunstgeschichten Praxis, ausgewählte Schriften. Munich: Prestel, 1977. [Otto Pächt, The Practice of Art History: Reflections on Method. Preveo David Britt. New York: Harvey Miller, 1999.]
3. Germain Bazin, Histoire de l'histoire de l'art; de Vasari à nos jours. Paris: Albin Michel, 1986.
4. Jan Białostocki, Povijest umjetnosti i humanističke znanosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1986. Preveo Zdravko Malić.
5. Michael R. Orwicz, Critical Discourse in the Formation of a Social History of Art: Anglo-American Response to Arnold Hauser u: Oxford Art Journal 2/VIII, Oxford: Oxford University Press, 1985., str. 52-62.
6. AA.VV., Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki. Zagreb: Leykam Intrenational, 2008.
7. Objavljena istraživanja o pojedinim djelima obrađenima tijekom kolegija bit će dostupna studentima u obliku fotokopija ili elektronski.

1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, 3. semestar
2. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, 3. semestar

1. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, 1., 3. semestar
2. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, 1., 3. semestar
     • smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, 1., 3. semestar
3. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Antička, 3. semestar