Uočavanje i dijakronijsko prepoznavanje glasovnih i morfoloških promjena latinskoga jezika da bi se objasnile pojave koje se u sinkronijskom opisu ne mogu valjano protumačiti.

1. uvodni pregled prema Palmer/Morani/Stolz-Debrunner – u širokim potezima o povijesnim etapama razvoja latinskog jezika
2. rezime i nadopuna pregleda; osvrt na oskičko-umbrijske spomenike; najstariji latinski spomenici (Lapis niger, Fibula Praenestina, Duenosov natpis, Carmen Arvale, Carmen Saliare)
3. uvod u poredbenu indoeuropsku lingvistiku – upoznavanje s literaturom i pojašnjavanje odnosa između tradicionalnih i modernih lingvističkih opisa; Elogia Scipionum
4. rekonstrukcija indoeuropskog fonološkog sustava s primjerima; Elogia Scipionum
5. specifičnosti daljeg razvoja nasljeđenog indoeuropskog fonološkog sustava u latinskom - vokalizam; Elogia Scipionum
6. specifičnosti daljeg razvoja nasljeđenog indoeuropskog fonološkog sustava u latinskom - vokalizam; Columna rostrata
7. specifičnosti daljeg razvoja nasljeđenog indoeuropskog fonološkog sustava u latinskom – konsonantizam; Popilijev miljokaz (iz izvornika), Betilijenov natpis (iz izvornika), Palmer 47-48
8. indoevropski prijevoj; votivni tekstovi - Lucije Mumije (Palm. 35, 36), M. P. Vertuleieis (Palm. 34), Palmer 37-44
9. ponavljanje i utvrđivanje gradiva
10. morfologija imenica; dijalektalni tekstovi (Luceria, Spoleto, Palm. 23-33)
11. morfologija imenica; Senatus consultum de Bacchanalibus
12. morfologija zamjenica; Senatus consultum de Bacchanalibus, Palmer 9-10 (L. Aemilius iz 189. i L. Cornelius iz 159.)
13. morfologija glagola; Leges duodecim tabularum
14. morfologija glagola; Leges duodecim tabularum, miscellanea (Palmer 18-19)
15. rezime

1. prikazati položaj latinskog među ostalim italskim jezicima (i jezicima Apeninskog poluotoka)
2. prepoznati, opisati i objasniti morfološke i sintaktičke kategorije u latinskom jeziku, usporediti ih i povezati s hrvatskim jezičnim sustavom
3. uočiti i objasniti fonološka, morfološka, sintaktička i semantička odstupanja od klasične norme karakteristična za starolatinske tekstove
4. pokazati svoje razumijevanje arhajskog latinskog teksta prijevodom teksta na klasičan latinski
5. pokazati poznavanje osnovnih termina i metoda indoevropeistike
6. tumačiti nastanak latinskog pisma, razvoj glasova, te imenskih i glagolskih oblika latinskoga jezika

Na odabranom epigrafskom materijalu i književnim tekstovima pretklasičnoga razdoblja tumači se nastanak latinske abecede, razvoj glasova, imenskih i glagolskih oblika latinskoga jezika. Ukazuje se na potvrđene pojave u drugim italskim jezicima i time daju osnove za poredbenu indoevropeistiku. Teorijski opis jezičnih pojava i njihovo oprimjerivanje na konkretnim tekstovima; samostalan rad studenata: priprema zadanih tekstova, zajedničko čitanje i zajednički razgovor

pismeni ispit - prijevod arhajskog teksta na klasičan latinski; usmeni ispit - tumačenje jezičnih pojava na primjerima iz teksta, poznavanje osnova poredbene indoevropeistike

1. Ernout, Recueil de textes latins archaiques, Paris 1947.
2. Philip Baldi, The Foundations of Latin. Mouton de Gruyter, Berlin-New York 1999.
3. G. Meiser, Historische Laut- und Formenlehre der lateinischen Sprache, Darmstadt 1998.
4. P. Poccetti, D. Poli, C, Santini, Una storia della lingua Latina, Roma (2)2001.
5. M. Morani, Introduzione alla linguistica latina, München 2000.
6. J. Clackson-G. Horrocks, The Blackwell History of the Latin Language, Wiley-Blackwell, Chichester, 2007.

1. Latinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar