Upoznavanje s hispanskoameričkom pripovjednom prozom sredine i druge polovice XX. stoljeća te relevantnom književnom kritikom i analizom te književno-povijesnim studijama o njoj. Student će moći pristupati književnim korpusima književnosti hispanskog jezičnog izričaja i kritički ih prosuđivati. Moći će analizirati i interpretirati književne tekstove u kontekstu njihova nastanka (estetski, genološki, društveni, kulturni, biografski aspekti). Student će moći smjestiti književno-kulturne fenomene u širi europski i svjetski kontekst te ih tako konačno evaluirati.

1. Novi hispanskoamerički roman: početci prije početaka 60-ih godina XX. stoljeća. Književni prethodnici, vodeći autori i inovativnost njihovih poetika. «Drugi val» autora 80-ih godina i promjene koje donose, te prijelaz stoljeća i najnovije tendencije. Čitanje i tumačenje većih ulomaka književnih tekstova.
2. O dvojbenosti smisla jednog pojma, ili, što nazivamo novim hispanskoameričkim romanom? Rekapitulacija obrade navedenog problema u III. godini preddiplomskog studija hispanistike.
3. Najčešća terminologija vezana uz novi hispanskoamerički roman: boom, magijski realizam, nove narativne tehnike(Primjeri: Uvodne stranice Cien Años de Soledad i Rayuela); Pripovjedači tridesetih, četrdesetih i pedesetih godina: Alejo Carpentier, Miguel Ángel Asturias, José María Arguedas, Juan Rulfo, Juan Carlos Onetti, Ernesto Sábato, Juan José Arreola – pregled inovativnih narativnih postupaka i književno-jezičnih promjena u pripovjednim tekstovima navedenih pisaca u odnosu na tradiciju
4. Vodeće tendencije u hispanskoameričkoj pripovjednoj prozi 1960-1990: razdoblje boom-a: pisci prevođeni u inozemstvu i drugi hispanskoamerički pisci; osamdesete godine: smjena generacija; devedesete: novi povijesni roman i dr.
5. Guillermo Cabrera Infante – priča o dvostrukom generacijskom otpadništvu; posebnosti kubanskog društvenog i kulturnog profila unutar hispanskoameričkog svijeta; utjecaj angloameričke kulture, stvaranje havanske kontralkulture pedesetih i šezdesetih godina.
6. Čitanje fragmenata romana Tres tristes tigres (tekst u čitanci za IV. god. studija hispanistike po predbolonjsakom programu)
7. Julio Cortázar: Rayuela – hispanskoamerički Uliks: osobine narativne strukture; filozofija izgubljene generacije; danas razmjerno nepoznati prethodnici: Leopoldo Marechal
8. Pripovjedna proza sedamdesetih i holivudski film pedesetih godina: Manuel Puig: El Beso de la Mujer Araña
9. Osamdesete godine: svođenje računa nakon velikog uspjeha; Međunarodno etablirani pripovjedači stvaraju izvan Hispanske Amerike; Novi hispanskoamerički roman u sedamdesetima je stekao status privilegiranog tumača «stvarnosti» Hispanske Amerike. Je li on zlorabio tu povlasticu?
10. Novi povijesni roman starih pisaca potkraj osamdesetih i u devedesetim godinama:(Primjeri: Fernando del Paso: Noticias del Imperio, Tomás Eloy Martínez: Santa Evita)
11. Novi romani autora skupine boom pred kraj stoljeća. Autoreferencijalnost, autobiografizam, intertekstualnost. (Primjeri: romani Carlosa Fuentesa i Maria Vargasa Llose)
12. Nove tendencije u pripovjednoj prozi na prijelazu stoljeća: „literatura de la forntera“ u Meksiku.

1. Student će moći povezati složene društveno povijesne fenomene Hispanske Amerike XX. stoljeća s razvojem književnih fenomena toga kulturnoga kruga, te osigurati primjenu ideja u istraživačkom kontekstu.
2. Student će moći pokazati poznavanje širokog spektra osnovnih književnih i književno-kritičkih tekstova relevantnih za razvoj pripovjedne proze u Hispanskoj Americi druge polovice XX. stoljeća i biti sposoban primijeniti složene metodološke i kritičke postupke u interpretaciji istih.
3. Student će biti sposoban iskazati ideje vezane za suvremenu hispanskoameričku pripovjednu prozu na španjolskom jeziku u pisanoj i govornoj komunikaciji, u skladu s profesionalnim standardima i konvencijama akademskog pisanja, s ciljem da doprinese razvoju znanja.
4. tudent će moći pokazati višu razinu razumijevanja i poznavanja širokog spektra metodoloških i kritičkih pristupa književnom tekstu, te kritički promišljati o književno-povijesnim fenomenima iz različitih teorijskih perspektiva te smjestiti književne studije u širi interdisciplinarni kontekst.

Rad studenata se vrednuje putem trajnog praćenja na predavanjima na kojima student mora aktivno sudjelovati. Obveza studenta je samostalno pretraživati relevantnu literaturu i izraditi stručni seminar na zadanu temu iz područja hispanskoameričke književnosti XX stoljeća. Uvjet za izlazak na ispit su položeni kolokviji na seminaru na kojima student pokazuje da je savladao obvezatnu primarnu literaturu, predaja dovršenog seminarskog rada i pohađanje nastave. Ispitom se provjerava poznavanje i razumijevanje materije.

1. Luis Harrs: Los nuestros , Alfaguara, Madrid, 2012.
2. Fernando Aínsa: Identidad cultural de Iberoamérica en su narrativa, Gredos, Madrid, 1986.
3. John S. Brushwood: La novela hispanoamericana del siglo XX, FCE, México, 2005.

1. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Znanstveni,
     • smjer Znanstveni, Modul književnost, 1. semestar