Stjecanje temeljnih znanja o jednostavnim i dinamičkim strukturama podataka, ovladavanje osnovnim algoritmima te osposobljavanje za primjenu stečenih znanja u rješavanju problema algoritamske naravi.

1. Uvod: algoritam, oblikovanje i temeljni algoritamski konstrukti; jezici za programiranje: generacije jezika za programiranje, definiranje jezika za programiranje, sintaksa i semantika, tipovi i strukture podataka.
2. Python i interaktivni mod: Osnovni tipovi podataka: cjelobrojni, realni i logički.
3. Brojčani izrazi; naredba za dodjeljivanje; naredbe za ispis i unos vrijednosti.
4. Pojam programa. Pisanje i izvršavanje programa.
5. Naredba selekcije. Struktura programa sa selekcijom. WHILE petlja. WHILE petlja u interpretaciji „REPEAT“ petlje.
6. Složeni tipovi podataka (1): znak i niz znakova, lista, n-torka. FOR petlja.
7. Datoteke.
8. Datoteke.
9. Složeni tipovi podataka (2): skupovi, mape.
10. Lambda funkcija. Potprogrami: procedure i funkcije.
11. Rekurzivni pozivi procedura i funkcija. Standardni moduli i definiranje vlastitih.
12. Rekurzivni pozivi procedura i funkcija. Standardni moduli i definiranje vlastitih.
13. Nestandardne strukure podataka: red, stog, jednostruko i dvostuko povezana lista. Stabla.
14. Raspršeno adresiranje. Osnovni algoritmi sortiranja. Pretraživanje.
15. ZAVRŠNI ISPIT.

1. Razumjeti osnovne algoritamske konstrukte.
2. Razlučiti osnovne primitivne i složene tipove podataka.
3. Prepoznati ustroj osnovnih struktura podataka u jezicima za programiranje.
4. Dizajnirati algoritam i izabrati optimalne tipove i strukture podataka u rješavanju složenih problema.
5. Procijeniti efikasnost algoritama sortiranja i pretraživanja.
6. Koristiti napredne tehnike i metodologiju programiranja u ustroju algoritama.
7. Koristiti i prilagoditi programske module drugih autora u pisanju vlastitih programa.
8. Pratiti razvoj jezika za programiranje.
9. Primijeniti stečena znanja u drugim predmetima studija.

Predavanja: kombinirano, klasično (ploča) i prikazom primjera izvedbom na PCu i projiciranjem uz istodobno pisanje primjera programa od strane studenata na svojim računalima. Vježbe: rješavanje postavljenih zadataka i pisanje programa na računalu.

Praćenje rada i aktivnosti studenata tijekom semestra:  provjere znanja (dva parcijalna ispita) – 80 bodova,  pohađanje predavanja – 10 bodova,  posebna isticanja na vježbama – do 10 bodova. Završni ispit:  Pismeni ispit (samo za one koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova tijekom semestra za prolaznu ocjenu ili oni koji žele veću ocjenu) – 80 bodova  Usmeni ispit - ±20 bodova Skala ocjena: dovoljno (2) 50% - 59% dobro (3) 60% - 69% vrlo dobro (4) 70% - 79% izvrsno (5) 80% - 100%

1. Lutz, M. Programming Python, Fourth Edition by Mark Lutz, O’Reilly Media, 2011.
2. Dovedan Han, Z.: Pascal s tehnikama programiranja (1), VVG, Velika Gorica, 2011.

1. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar

1. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar