Upoznati studente s teorijskim polazištima važnosti uspostavljanja partnerskih odnosa između odgojno-obrazovne ustanove i obitelji te im pomoći da usvoje znanja i tehnike potrebne za uspostavljanje uspješne interakcije, komunikacije i dobrih suradničkih odnosa s roditeljima i drugim odraslim osobama u odgojno-obrazovnim institucijama (predškolskim ustanovama, školama itd.).

1. Uvod u kolegij - uloga pedagoga u području rada s roditeljima (sadržaj, način rada, obaveze, literatura, smjernice za rad u seminaru). Odgoj i obrazovanje - zajednički interes obitelji, odgojno-obrazovne ustanove i države (odnos obitelji i odgojno-obrazovne ustanove kroz povijest).
2. Paradigme odnosa obitelji i odgojno-obrazovne ustanove i pokreti i programi koji su utjecali na današnje shvaćanje suradnje s roditeljima (Od nijeme podrške do suradnje i partnerstva - kompenzacijski programi, pokreti za razvijanje odgojne zajednice, zahtjevi za sudjelovanjem u odlučivanju, alternativni pokreti).
3. Od suradnje do partnerstva s roditeljima (Razlozi za suradnju s roditeljima. Kontinuitet i diskontinuitet između obitelji i ustanove. Znanstvena polazišta za uspostavljanje partnerstva s roditeljima. Definiranje suradnje odgojno obrazovne ustanove i obitelji. Različito shvaćanje suradnje. Modeli suradnje. Obilježja partnerskog odnosa).
4. Zakonska utemeljenost suradnje obitelji s odgojno-obrazovnom ustanovom (Moguće uloge roditelja u odgojno obrazovnoj ustanovi).
5. Komunikacija između obitelji i ustanove. (Watzlawick-ova teorija komunikacije. Satir-ova teorija komunikacije. Gordonov model komunikacije. Vještine komuniciranja, asertivnosti i medijacije. Dvosmjerna komunikacija između obitelji i škole. Neformalna i formalna komunikacija. Individualni razgovori, roditeljski sastanci, kutić za roditelje, posjete kućama, roditelji u grupi/razredu).
6. Barijere uspostavljanju partnerskih odnosa između roditelja i profesionalaca (Tipologija roditelja i odgajatelja. Različite vrijednosti i očekivanja; stavovi i predrasude…Suradnja s roditeljima iz različitih obiteljskih struktura i kultura).
7. Suradnja s roditeljima u dječjem vrtiću.
8. Suradnja s roditeljima u školi.
9. Suradnja s roditeljima u specifičnim okolnostima.
10. Djeca s posebnim potrebama, agresivna djeca, bolesna djeca.
11. Vrjednovanje suradnje (Korisnost suradnje – za djecu, roditelje, učitelje, ustanovu. Indikatori kvalitete suradnje s roditeljima).
12. Jačanje pedagoških kompetencija roditelja (Definicije obrazovanja roditelja. Povijesna retrospektiva misli o obrazovanju roditelja. Obrazovanje roditelja kao specifični i posebni dio obrazovanja odraslih. Cilj i zadaci obrazovanja roditelja danas (vrijednosti i vrijednosna orijentacija, kompenzacijska funkcija, ciljevi društva i ciljevi pojedinca).
13. Načela rada s roditeljima. Obrazovni oblici i metode rada s roditeljima. Programi obrazovanja roditelja u RH i nekim drugim zemljama).
14. Pretpostavke uspješne suradnje (Osposobljenost kadra. Motiviranost odgajatelja i roditelja za suradnju. Stavovi i očekivanja. Strah od roditelja.Uvjeti u ustanovi. Kvalitete ličnosti pedagoškog osoblja značajne sa stajališta rada s roditeljima. Etički i profesionalni zahtjevi. Kompetencije za suradnju s roditeljima).
15. Zaključna razmatranja (Refleksije, sinteza i planiranje za budućnost).

1. Definirati i obrazložiti temeljne pojmove koji se pojavljuju u području suradnje obitelji i odgojno-obrazovne ustanove.
2. Usporediti i obrazložiti različite paradigme suradnje s roditeljima koje su se pojavljivale tijekom posljednjih pedeset godina.
3. Formulirati razloge zbog kojih je suradnja odgojno-obrazovne ustanove i obitelji nužna za školski uspjeh i cjelokupni razvoj djeteta.
4. Obrazložiti moguće razloge razilaženja/sukoba između obitelji i ustanove odnosno roditelja i učitelja.
5. Analizirati različite oblike i metode rada s roditeljima te kritički prosuđivati njihove prednosti i nedostatke.
6. Planirati i organizirati obrazovanje pedagoških djelatnika u vrtiću i školi za rad s roditeljima.

Predavanja, seminari, radionice, vježbe.

Obvezne aktivnosti koje donose bodove: • grupna pismena analiza (maksimalno 15 bodova) • završni ispit: maksimalno 55 bodova (prolazni prag – 30 bodova) Obvezne aktivnosti koje ne donose bodove: • pismo roditeljima • kontinuirano čitanje zadanih tekstova • eseji . Izborne aktivnosti koje ne donose bodove: • refleksivni dnevnik Konačna ocjena formirat će se na sljedeći način: • 30-39 bodova – dovoljan (2) • 40-49 bodova – dobar (3) • 50-59 bodova – vrlo dobar (4) • 60-70 bodova – izvrstan (5).

1. Bašić, J., Horvat, M., Kolačko, D., Novak, M. (2011), Promišljanja o etičkim dilemama u pripremi studenata socijalne pedagogije za djelovanje u praksi. Kriminologija i socijalna integracija, 19 (2), 91 – 102.
2. Mac Naughton, G., Hughes, P. (2011), Parents and Professionals in Early Childhood Settings. Maidenhead: McGraw-Hill Open University Press.
3. Moorman Kim, E., Sheridan, S. M.; ur. (2015), Foundational Aspects of Family-School Partnership Research. Heidelberg: Springer.

1. Pedagogija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
2. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1. semestar