Upoznati razvojne osobine i (ne)tipično ponašanje u mladenaštvu. Shvatiti i prepoznati prirodne uzroke, reakcije i ponašanje adolescenata te mogućnosti i načine odgojno-socijalnog utjecaja na tijek njihova razvoja. Po završetku kolegija studenti će biti u mogućnosti: dati pregled osnovnih razvojnih osobina adolescenata; raspravljati o genetskim i vanjskim činiteljima razvoja u pubertetu i adolescenciji; kritički razmišljati o socijalno-ekološkim utjecajima u adolescenciji. Steći znanje o različitim oblicima neprilagođenog ponašanja adolescenata. Postići osnovne kompetencije pedagoškog rada s adolescentima.

1. Pojam i razvojne karakteristike
2. Adolescenti u socijalnom kontekstu. Genetski i okolinski činitelji razvoja u djetinjstvu i mladenaštvu
3. Adolescenti u teorijskom kontekstu.Razvojne osobine i funkcije: tjelesne, kognitivne, emocionalne i socijalne.
4. Tipologija i diferencijacija u formiranju identiteta: zrenje, razvoj, socijalizacija, odgoj.
5. Razvoj moralnih vrijednosti
6. Ponašanja i stavovi vezani uz zdravlje
7. Seksualne vrijednosti i ponašanja
8. Socijalni razvoj: promjena u karakteru prijateljskih i romantičnih odnosa
9. Adolescentsko društvo, kultura i subkultura
10. Adolescenti i njihove obitelji
11. Odgojno-obrazovno značenje, mogućnosti i načini pedagoške intervencije
12. Razvojno-pedagoške teškoće, smetnje i intervencije
13. Pedagoška povijest djetinjstva i mladenaštva
14. Pedagogija djetinjstva i mladenaštva: predmet, sadržaj, istraživanje i polje praktičnog djelovanja

1. Opisati pedagogiju adolescencije kao znanstvenu disciplinu.
2. Definirati i klasificirati temeljne pojmove razdoblja adolescencije.
3. Objasniti pojmovno određenje adolescencije kroz razvojna razdoblja te raščlaniti socijalno-ekološke činitelje i odgojne utjecaje.
4. Objasniti razvojne karakteristike i preispitati oblike i uzroke ponašanja karakterističnih za razdoblje adolescencije.
5. Razlikovati i identificirati razvojno-pedagoške teškoće u adolescenciji.
6. Navesti i procijeniti mogućnosti i načine odgojnog i socijalnog djelovanja na tijek razvoja adolescenta te preporučiti pedagoške intervencije.

predavanja seminari i radionice samostalni zadaci mentorski rad

Vrednovanje rada vrši se po elementima. Elemente čine: pohađanje i aktivnost na nastavi (10 bodova), priprema seminarksog rada (10 bodova) prezentacija seminarskog rada (10 bodova) pismeni ispit (20 bodova). Maksimalan broj bodova iznosi 50. Studenti koji postignu od 45 do 50 bodova postižu izvrstan uspjeh. Od 39 do 44 boda vrlo dobar. Od 33 do 38 bodova je dobar uspjeh. Od 27 do 32 boda je dovoljan uspjeh. 26 bodova i manje nije dovoljno za prolaznu ocjenu.

1. Brajša, P. (1994), Spolnost, dijete, škola. Zagreb: Školske novine
2. Mijatović, A., Previšić, V. (1999), Demokratska i interkulturalna obilježja srednjoškolaca. Zagreb: Interkultura
3. Nikolić, S., Marangunić, M., (2004), Dječja i adolescentna psihijatrija. Zagreb: Školska knjiga. (osobito poglavlja 3, 9, 11, 12, 17, 19, 23, 24, 28, 32)
4. Perasović, B. (2001), Urbana plemena. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
5. Rudan, V. (2003), Zaokupljenost sobom u adolescenciji. Zagreb: Klinika za pedijatriju
6. Tomić-Koludrović, I., Leburić, A. (2001), Skeptična generacija. Zagreb: AGM

1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3. semestar