Percepcija i pamćenje

Naziv
Percepcija i pamćenje
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
35829
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
45
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s područjem kognitivne psihologije koje se odnosi na percepciju i pamćenje. Apsolviranjem kolegija studenti će biti upoznati s osnovnim metodološkim pristupima u psihologiji percepcije i pamćenja, razumjet će različite istraživačke tradicije te znati razlikovati normativne od patoloških procesa pamćenja. Time se stvara temelj za praćenje nastave iz kolegija koji se također bave kognitivnom psihologijom (Učenje i viši kognitivni procesi; Inteligencija), kao i niza općih i primijenjenih kolegija na studiju psihologije.
Sadržaj
  1. Kognitivna psihologija i ljudska obrada informacija
  2. Definicije percepcije. Razlika osjet-percept
  3. Razlike između konstruktivističkih (Gregory) i direktnih teorija percepcije (Gibson)
  4. Računalna teorija percepcije (Maar)
  5. Kapacitet osjetnih kanala
  6. Percepcija prema osjetnom modalitetu. Dominantnost vidne percepcije.
  7. Adaptacija i rekuperacija. Percepcija pokreta.
  8. Definicija pamćenja. Kodiranje, organizacija i pronalaženje informacija u pamćenju.
  9. Sustavi pamćenja: Osjetno, kratkoročno i dugoročno pamćenje.
  10. Radno pamćenje.
  11. Zaboravljanje
  12. Propusti i poremećaji pamćenja
  13. Metamemorija i svakodnevno pamćenje
  14. Lažna sjećanja i vjerodostojnost svjedočenja

Ishodi učenja
  1. Razlučiti glavne skupine teorija percepcije i pamćenja, te navesti najznačajnije autore pojedinih teorija.
  2. Objasniti i usporediti suvremene modele percepcije i pamćenja
  3. Analizirati metodologiju znanstvenih istraživanja primjerenu rješavanju problema iz područja kognitivnih procesa pri pamćenju i percepciji
  4. Definirati razliku između osjeta i percepcije i raspraviti specifičnosti procesa unutar pojedinog osjetnog modaliteta
  5. Razlikovati sustave pamćenja s obzirom na vrstu pohranjenih informacija i mehanizme u podlozi funkcioniranja pojedinog sustava
  6. Usporediti specifične propuste i smetnje pamćenja
Metode podučavanja
Predavanja, seminari i organizacija i provedba eksperimenata iz područja psihologije pamćenja.
Metode ocjenjivanja
Obavezni kolokviji i pismeni ispit. Ocjena se formira kroz pohađanje nastave i seminara (10%), seminarske zadatke i izlaganja (20%) te kolokvije i pismeni ispit (70%).

Obavezna literatura
  1. Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja. (str.11-115) Jastrebarsko. Naklada Slap.
  2. Atkinson & Hilgard (2007). Uvod u psihologiju. (poglavlje 4. Senzorni procesi; poglavlje 5. Percepcija). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Vranić, A. (2009). Kako se ono zove onaj Nijemac? Vrste i poremećaji pamćenja. U D. Čorkalo-Biruški (ur.), Primijenjena psihologija: Pitanja i odgovori (str. 143-162), Zagreb: Školska knjiga.
  4. Vranić, A., & Tonković, M. (2012). (Ur.). Lažna sjećanja: Izvještaj 21. Ljetne psihologijske škole. Zagreb: FF Press.
Dopunska literatura
  1. Baddley, A.S. (1999). Essentials of Human Memory. East Sussex: Psychology Press.
  2. Goldstein, E.B. (2011). Osjeti i percepcija (poglavlje 1, poglavlja 5-13). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. (poglavlje 4: Percepcija; poglavlje 5: Pamćenje: modeli i istraživačke metode; poglavlje 6: Procesi pamćenja). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar