Upoznati različite alternativne pedagoške ideje, pokrete i pravce koji su utjecali na pojavu, ustroj, organizaciju i rad alternativnih škola u svijetu i u nas. Steći znanja o pedagoškim, didaktičkim i metodičkim rješenjima u alternativnim, privatnim i slobodnim školama (osobito u odnosu prema državnima) i mogućnosti primjene nekih od alternativnih pokušaja u današnjim javnim školama. Raspraviti mogućnosti primjene nekih od alternativnih pokušaja u današnjim javnim školama; samostalno pretraživati literaturu o alternativnim pedagoškim idejama i školama te pisati prigodne tekstove.

1. Društvena uvjetovanost, pojava, važnost i pregled alternativnih pedagoških ideja i škola
2. Pedagoški projekti i posljedice reformne pedagogije
3. Pokret radne škole u Hrvatskoj
4. Altrenativna razmišljanja o nastavi (Glasser, Holt, Gielpi, Ilich, Hentig, Jorgensen)
5. Altrenativna razmišljanja o nastavi (Glasser, Holt, Gielpi, Ilich, Hentig, Jorgensen)
6. Altrenativna razmišljanja o nastavi (Glasser, Holt, Gielpi, Ilich, Hentig, Jorgensen)
7. Pedagoško-didakticke koncepcije, organiziacija i praksa važnijih alternativnih škola (Montessori, Waldorf, Freinet, Summerhil, Laborshule)
8. Pedagoško-didakticke koncepcije, organiziacija i praksa važnijih alternativnih škola (Montessori, Waldorf, Freinet, Summerhil, Laborshule)
9. Pedagoško-didakticke koncepcije, organiziacija i praksa važnijih alternativnih škola (Montessori, Waldorf, Freinet, Summerhil, Laborshule)
10. Terenska nastava – posjet Waldorfskoj školi
11. Terenska nastava – posjet Montessori školi
12. Današnje privatne škole kao alternativni pokušaji.
13. Kurikularne osobitosti alternativnih škola
14. Pedagoški pluralizam suvremenih školskih sustava u obzorju alternativnih ideja
15. Znanstvena utemeljenost alternativnih pedagoških ideja i škola

1. Izdvojiti i suprotstaviti pedagoško-didaktičke koncepcije, organizaciju i praksu te kurikularne osobitosti važnijih alternativnih škola.
2. Ilustrirati i preispitati pedagoška, didaktička i metodička rješenja u alternativnim, privatnim i slobodnim školama te mogućnosti primjene pojedinih alternativnih koncepata u suvremenim javnim školama.
3. Kritički prosuđivati i valorizirati ideju pedagoškog pluralizma.
4. Kategorizirati alternativne pedagoške ideje i škole u odnosu na mogućnost njihova znanstvenog osmišljavanja.
5. Objasniti te povezati različite alternativne društvene i kulturne pojave u odnosu na pedagogiju, odgoj i obrazovanje.
6. Opisati različite alternativne pedagoške ideje, pokrete i pravce.

predavanja seminari i radionice terenska nastava samostalni zadaci mentorski rad

Vrednovanje rada vrši se po elementima. Elemente čine: pohađanje i aktivnost na nastavi (10 bodova), priprema seminarksog rada (10 bodova) prezentacija seminarskog rada (10 bodova) evaluacija posjećenih škola (10 bodova) pismeni ispit (10 bodova). Maksimalan broj bodova iznosi 50. Studenti koji postignu od 45 do 50 bodova postižu izvrstan uspjeh. Od 39 do 44 boda vrlo dobar. Od 33 do 38 bodova je dobar uspjeh. Od 27 do 32 boda je dovoljan uspjeh. 26 bodova i manje nije dovoljno za prolaznu ocjenu.

1. Calgren, F. (1990), Odgoj ka slobodi: Pedagogija Rudolfa Steinera. Zagreb: Waldorfsko društvo
2. Dick, L. V. (1984), Alternativschulen. Reinbeck bei Hamburg: Rowolt
3. Gielpi, E. (1976), Škola bez katedre. Beograd: BIGZ
4. Hentig, v. H. (1997), Humana škola. Zagreb: Educa
5. Holt, J. (1979), Kako djeca doživljavaju neuspjeh. Sarajevo: Zavod za udžbenike
6. Ilich, I. (1980), Dole škole. Beograd: BIGZ
7. Jakopović, S. (1984), Pokret radne škole u Hrvatskoj. Zagreb: NIRO Školske novine.
8. Jorgensen, M. (1977), Škola koju su osnovali učenici. Beograd: BIGZ
9. Neil, A.S. (1979), Slobodna deca Samerhila. Beograd: BIGZ
10. Seity, M. Hallwachs, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb: Educa

1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4. semestar