Kolegij polazi od teze o neraskidivnoj povezanosti kulturnog sjećanja / pamćenja i književnog stvaralaštva. Sjećanje / pamćenje ovdje se poima kao ishodište umjetničke kreativnosti. Pritom će se pojam pamćenja pokušati uklopiti u širi kontekst identitetnih politika, gdje Hobsbawmov i Rangerov pojam „izmišljene tradicije“ naglašava konstruiranost povijesnih „kontinuiteta“. Posebno će nas zanimati na koje se načine umjetnički (književnost, film) oblikuju ona kulturna pamćenja („mjesta sjećanja“, P. Nora) koja se – zbog svoje „iščašene“, „dislokacijske“ prirode (ona sjećanja koja pojedincu otežavaju svijest o koherentnosti vlastitoga identiteta; „mutna“ sjećanja na djetinjstvo, sjećanja u emigraciji, ratnim uvjetima, logoru itd.) – opiru jednostavnoj, linearnoj, "lakoj" narativizaciji.

1. Uvod. M. Brkljačić i S. Prlenda: Zašto pamćenje i sjećanje?
2. E. Hobsbawm: Izmišljanje tradicije. Ponavljanje praksi ritualne ili simboličke prirode; utvrđivanje određenih vrijednosti i normi ponašanja; kontinuitet s prošlošću
3. P. Nora: Između pamćenja i historije. Problematika mjesta. Povijest vs. pamćenje; mjesta pamćenja kao nadomjestak za nedostatak pamćenja.
4. J. Asmann: Kultura sjećanja. Forme sjećanja koje stvaraju zajednicu.
5. Ponavljanje teorijskog dijela. Sumiranje, uvod u analizu književnih tekstova.
6. M. Cvetaeva: Moj Puškin, 1937.
7. O. Berggol'c: Fevral'skij dnevnik, 1942. (poema); Nikto ne zabyt, ničto ne zabyto. Iz dnevnikov 1939-1949. (odabrani dijelovi)
8. D. Lihačev: Izbrannoe. Mysli o žizni, istorii, kul'ture (odabrani dijelovi)
9. Filmovi: M. Šepytko: Kryl'ja, 1966.; P. Čuhraj: Vor, 1997.
10. V. Šalamov: Kolymskie rasskazy (odabrane priče)
11. Filmovi: Holodnoe leto pjat'desjat' tret'ego, 1987.; Pokajanie, 1984.
12. I. Brodskij: Men'še edinicy, 1976.
13. Zaključivanje, ponavljanje. Izlaganja studenata na odabrane teme.
14. Zaključivanje, ponavljanje. Izlaganja studenata na odabrane teme.
15. Zaključivanje, ponavljanje. Izlaganja studenata na odabrane teme.

1. teorijski pristupiti književnim tekstovima i filmovima iz vizure metodoloških protokola povezanih s mehanizmima "rada pamćenja"
2. razumjeti ulogu pamćenja / sjećanja u umjetničkom stvaralaštvu
3. analizirati i protumačiti tekst iz vizure načina na koji umjetnik / umjetnica oblikuje zbilju i stvara pripovjedne identitete kroz pamćenje
4. shvatiti razliku između individualnog i kolektivnog / kulturalnog pamćenja
5. praktično se koristiti pojmovima poput "mjesta pamćenja" P. Nore i "izmišljena tradicija" E. Hobsbawma
6. analizirati tekstove u kojima se oblikuju traumatična sjećanja; vidjeti na koje se načine traumatična sjećanja opiru artikulaciji (no potom svejedno artikuliraju)
7. upoznati se s nekim od ključnih "mjesta sjećanja" u ruskoj kulturnoj povijesti - Gulag, Drugi svjetski rat, blokada Leningrada i dr.
8. prepoznati specifičnosti sjećanja u dislociranim okolnostima (emigracija, zatočeništvo, egzistencijalna nesigurnost)

klasično predavanje, diskusije uz pomno čitanje književnih i tekstova kritike, gledanje filmova i video isječaka, izlaganje seminarskih radova / eseja, Power Point prezentacije, Omega – rad, zadaće i zadaci uz tekst na daljinu.

pismeno i usmeno izlaganja na odabranu temu, sudjelovanje u diskusijama na satu; pismeni ispit

1. G. Agamben: Ono što ostaje od Auschwitza, 2008.
2. Aristotel: De memoria et reminiscentia // О памяти и припоминании
3. Ž. Benčić: Lica Mnemozine. Ogledi o pamćenju, Zagreb: Naklada Ljevak, 2006.
4. M. Brkljačić i S. Prlenda (ur.). Kultura pamćenja i historija, Zagreb: Golden marketing. Tehnička knjiga, 2006.
5. C. Caruth: The Wound and the Voice
6. M. Hirsch: The Generation of Postmemory
7. Б. В. Дубин: «Кровавая» война и «великая» победа, «Отечественные записки», но. 5., 2004.
8. П. Рикер: Память, история, забвение, Москва, 2004.
9. С. Ушакин, Е. Трубина: Травма: пункты, Москва, 2009.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5., 7. semestar