Cilj kolegija je usvajanje znanja o razvoju retorike kroz povijest, njezinom utjecaju na razvoj društva i civilizacije. Također, cilj je da se studenti upoznaju s najvažnijim teoretičarima retorike i njihovim retoričkim načelima. Cilj je da se usvajanjem teorijskog znanja i retoričkih načela razvijaju analitičke vještine studenata. Cilj kolegija jest da se osnovni elementi retorike (struktura govora, figure, argumenti, humor...) mogu pojmiti i objasniti kroz prizmu povijesnog razvoja.

1. a) Razvoj retorike na Sirakuzi i počeci demokracije u grčkom društvu. Utvrđivanje paralelnog razvoja demokratskog društva i retorike. Prvi značajni govornici (Periklo) i prvi teoretičari retorike (Koraks i Tizije) b) Upoznavanje sa Sokratovim filozofskim načelima i razvojem dijalektičke metode c) Podjela tema za referate
2. a) Sofistička retorička teorija i praksa (Protagora, Gorgija). Sukob Sokrata i Platona sa sofistima. Prve kritike retorici b) Analiza Sokratove „Obrane“ i analiza Platovovih stajališta o retorici na temelju dijelova dijaloga Gorgija, Protagora i Fedar c) izlaganje studentskih referata – kritike retorici kroz povijest
3. a) Izokrat i osnivanje prve retoričke škole. Upoznavanje s načelima Izokratove teorije i prakse. Upoznavanje s retoričkim karakteristikama tadašnjih sudskih govora i najpoznatijim grčkim govornikom Demostenom b) analiza Izokratovih govora „Protiv Sofista“ i „Antidosis“ te Demostenovih „Filipika“ c) izlaganje studentskih referata – retorička pedagogija kroz povijest
4. a) Aristotelova retorika. Uočavanje razlika između Platonovog, Izokratovog i Aristotelovog viđenja retorike. Aristotelove postavke o strukturi govora, vrstama govora i načinima uvjeravanja (ethos, pathos, logos) b) analiza izabranih dijelova Aristotelove Retorike i analiza stručnih članaka o Aristotelovoj retorici c) izlaganje studentskih referata – retorika i emocije
5. a) Retorika u Helenističkom razdoblju (između Aristotela i Cicerona), karakteristike Aristotelove peripatetičke škole (na temelju učenja Teofrasta), upoznavanje s djelom Rhetorica ad Herennium b) upoznavanje s karakteristikama ranog rimskog društva i govornicima prije Cicerona (Katon Stariji, Gaj Grakho) c) izlaganje studentskih referata – figure i njihova važnost u retorici (promjene tijekom povijesti)
6. ) Ciceron - retoričke karakteristike njegovih govora te osnovna načela njegove retoričke pedagogije b) Analiza Ciceronovih govora (sudskih i političkih) – Za Kvinkcija, Za Rosca Amerina Protiv Katiline, Za Milona, Za Marcelija, Filipike c) Izlaganje referata – Ciceron kao govornik i političar
7. a) Retorika u Rimskom Carstvu i tijekom Srebrnog doba. Upoznavanje s karakteristikama deklamacije i glavnim predvodnikom Senekom te njegovim najoštrijim kritičarom Kvintilijanom. Osnove Kvintilijanovih retoričkih načela b) Analiza izabranih dijelova Kvintilijanova djela „Obrazovanje govornika“ te analiza vježbi grčkih retoričkih škola Progymnasmate c) izlaganje studentskih referata – domišljatost i humor u klasičnoj retorici
8. a) Retorika i kršćanstvo. Upoznavanje s pojmom i razvojem vjere u grčko-rimskom razdoblju. Razvoj kršćanstva te utjecaj retorike na njegovo širenje. Retoričke karakteristike evanđelista, kršćanskih panegirika te najvažnijeg retoričara kršćanstva Svetog Augustina b) Analiza Augustinovih retoričkih načela iznesenih (ponajviše) u 4. knjizi djela „O kršćanskoj doktrini“. Analiza suvremenih propovijedi. c) izlaganje studentskih referata – retorika i religija
9. a) Retorika u ranom Srednjem vijeku. Upoznavanje s društvenim prilikama i načinom života te položajem retorike u tom društvu. Osnivanje prvih sveučilišta i srednjovjekovnih retoričkih autoriteta (Boecije u 13. stoljeću) te skolastikom i njezinim predstavnicima (Toma Akvinski) b) renesansna retorika – razvoj humanizma i renesanse u svijetu te utjecaj novih društvenih prilika na retoriku. Sukob ciceronovaca i anticiceronovaca. Kritike retorici i njezino marginaliziranje u korist dijalektike (Rudol
10. a) Razvoj retorike i nove logike. Decartes i Pascal u Francuskoj, Locke u Velikoj Britaniji, osnivanje Port Royal pokreta i njihove logike b) 17. i 18. stoljeće obilježava sukob patosa i logosa. Analiza govora u kojima prevladavaju patoički elementi (poznati svečani govori) i onih u kojima prevladavaju logički elementi, argumentacija (poznati sudski govori) c) izlaganje studentskih referata – epideiktički govori i njihov položaj tijekom povijesti
11. a) Retorika 20. stoljeća. Revitalizacija retorike i različitih pristupi retorici. Lingvistički pristup (L. Wittgenstein), teorija govornih činova (J. Searl, J.L. Austin), teorija argumentacije (Ch. Perelman i S. Toulmin). Odnos perusazije i argumentacije. Upoznavanje s osnovama retoričke teorije K. Burkea. b) Retorička analiza suvremenih govora – karakteristike retorike političkog diskursa c) izlaganje studentskih referata – retorika i politika kroz povijest
12. a) Upoznavanje retoričke teorije Chaima Perelmana. Razvoj koncepta publike te revitalizacija epideiktičkog govorništva. b) analiza izabranih dijelova Perelmanove „Nove retorike“ c) izlaganje studentskih referata – odnos govornika i publike (od antike do suvremenog doba)
13. a) Suvremeni retoričari i njihov doprinos retorici – Stephen Toulmin i Jurgen Habermas b) Analiza suvremenih govora – karakteristike ratne retorike c) izlaganje studentskih referata – usporedba klasičnog i suvremenog poimanja dobroga govornika
14. a) Retorika 21. stoljeća – neformalna logika, pragmadijalektika, vizualna retorika i multimodalna argumentacija b) Analiza stručnih članaka pobornika i protivnika vizualne argumentacije c) izlaganje studentskih referata – usporedba suvremenih retoričkih teorija (sličnosti i razlike)
15. a) Ponavljanje b) Analiza primjera vizualne retorike c) Evaluacija kolegija i nastavnika

1. analiza retoričkih karakteristika religijskog diskursa
2. evaluacija stila javnoga govora (primjereno korištenje i odabir figura)
3. evaluacija strukture javnoga govora ((ne)postojanje svih elemenata strukture govora)
4. kreiranje vježbi za uvježbavanje govorničkih vještina (po uzoru na povijesne tehnike, npr. Progymnasmata)
5. imenovanje povijesnog izvora određenih retoričkih načela (strukture govora, faze pripreme govora, argumentacijskih pogrešaka, retoričkih vrsta...)
6. prepoznavanje retoričkog stila slavnih povijesnih govornika (Izokrat, Demosten, Katon, Ciceron, Seneka...)
7. analiza retoričkih karakteristika političkih govora (na primjerima povijesnih i suvremenih govora)
8. analiza retoričkih karakteristika sudskih govora (na primjerima povijesnih i suvremenih govora)
9. analiza retoričkih karakteristika svečanih govora ((na primjerima povijesnih i suvremenih govora)

Praćenje analize govora, komentiranje rezultata analize, kritički pristup i diskusija o stručnim temama koje se izlažu putem referata. Dolasci na nastavu – 10% Referat – 20% Analiza govora – 10% Pismeni ispit – 50%

1. Aristotel (1989). Retorika. (Preveo Marko Višić), Naprijed, Zagreb.
2. Ciceron. M. T. (2002). O govorniku. (PrevelaGorana Stepanić), Zagreb, Matica Hrvatska
3. Izabrani govori M.T. Cicerona (preveo A.Veber) (1886). Zagreb: Naklada Matice Hrvatske.
4. Kennedy, G. (1972). The Art of Rhetoric in the Roman World. Princeton Universtiy Press, New Jersey.
5. Kennedy, G. (1983). Greek Rhetoric under Christian Emperors. Princeton Universtiy Press, New Jersey
6. Kennedy, A. G. (1963). The Art of Persuasion in Greece. London: Routledge.
7. Kvintilijan, M. F.( 1985). Obrazovanje govornika. Veselin Masleša, Sarajevo.
8. Herrick, J. (1990). The History and Theory of Rhetoric: An Introduction. Allyn & Bacon.
9. Worthington, Ian (2007). A Companion to Greek Rhetoric. Blackwell Publishing Ltd.
10. Hall & Dominik (2007) A Companion to Roman Rhetoric Blackwell Publishing Ltd.
11. May, J. (2002). BRILL’S COMPANION TO CICERO Oratory and Rhetoric. Brill. Boston
12. Mack, P. (2011). A History of Renaissance Rhetoric 1380–1620. Oxford: Oxford University Press

1. Fonetika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Govorništvo, 2. semestar
   • Znanstveno usmjerenje fonetike, 2. semestar
2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar