Povijest historiografije

Naziv
Povijest historiografije
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
3
Šifra
51078
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Osnovni je cilj kolegija pregledno predstaviti razvoj europske i svjetske historiografije. Zadaća je kolegija k tome upoznati studente i s glavnim obilježjima razvoja hrvatske historiografije, koja će biti promatrana u europskom i svjetskom kontekstu. Uz središnje pitanje razvoja historije kao discipline, unutar kojeg će se locirati doprinos pojedinog povijesnog razdoblja, zadaća je kolegija izložiti i vodeće povjesničare, reprezentativne žanrove, tematski raspon, teorijske i metodološke odrednice te shvaćanje historije i povijesti u određenom povijesnom razdoblju. Studente će se upoznati i s temeljnim problemima historije kao discipline, u onoj mjeri u kojoj su oni prisutni već od početaka historiografije i u njezinom kasnijem razvoju, a ukratko će im se predstaviti i suvremeni pogledi na historiju, kako bi se historiografija promatrala u cjelini tradicije i suvremenih kretanja. Namjera je tako koncipiranog kolegija uputiti studente na važnost poznavanja povijesti i suvremene historiografije, odnosno pojedinih historiografijâ i povjesničarâ u procesu vlastitog oblikovanja kao povjesničara.
Sadržaj
  1. Uvod: upoznavanje s predmetom, literaturom, načinom rada, obvezama studenata. Terminološka razgraničenja: povijest, historija, historiografija.
  2. Historijska znanost: metode, izvori, predmet istraživanja (događaj, proces, struktura, djelovanje, pojedinac, kolektiv, razdoblje), istraživački postupak (istraživačko pitanje, interpretacija), pripovijedanje, narativ. Postmoderna kritika historije.
  3. Antička historiografija.
  4. Srednjovjekovna historiografija.
  5. Humanistička historiografija.
  6. Historijska erudicija. Oblikovanje sustavne kritike izvora.
  7. Prosvjetiteljska historiografija. Filozofija povijesti.
  8. Konstituiranje historije kao moderne znanosti. Historija i nacija. Njemačka historiografija u 19. stoljeću.
  9. Konstituiranje historije kao moderne znanosti. Historija i nacija. Njemačka historiografija u 19. stoljeću.
  10. Hrvatska historiografija u 19. stoljeću i proces njezina poznanstvenjenja.
  11. Hrvatska historiografija u 20. stoljeću.
  12. Odabrani hrvatski povjesničari i povjesničarke u 20. stoljeću.
  13. Odabrani hrvatski povjesničari i povjesničarke u 20. stoljeću.
  14. Kritičari historizma. Historiografija u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama u prvoj polovici 20. stoljeća. Povjesničari oko francuskog časopisa Annales.
  15. Izbor teme za zadnje predavanje: historiografija i proučavanje Holokausta. Povodom Dana sjećanja na Holokaust 27. siječnja

Ishodi učenja
  1. poznavanje razvoja europske i svjetske historiografije
  2. poznavanje glavnih obilježja razvoja hrvatske historiografije u europskom i svjetskom kontekstu
  3. poznavanje vodećih povjesničara, reprezentativnih žanrova, tematskog raspona, teorijskih i metodoloških odrednica te shvaćanja historije i povijesti u određenom povijesnom razdoblju
  4. razumijevanje temeljnih teorijskih i metodoloških problema historije kao discipline
  5. razumijevanje važnosti poznavanja povijesti i suvremene historiografije
  6. primjenjivanje teorijske i metodološke problematike u vlastitom razvoju kao povjesničara
  7. vještina analiziranja historijskih tekstova i djela prema njihovim teorijskim i metodološkim obilježjima
  8. sposobnost vrednovanja kvalitete historijskih tekstova i djela
  9. sintetiziranje i primjenjivanje navedenih znanja vještina u vlastitim seminarskim i diplomskim radovima
Metode podučavanja
Metoda izlaganja i tumačenja. Upotreba power-point prezentacija. Razgovor sa studentima oko temeljnih historiografskih problema. Čitanje i raspravljanje odabranih odlomaka iz izvornih historijskih djela.
Metode ocjenjivanja
Redovito polaženje nastave, aktivnost studenata na nastavi, pismeni i usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 1996, str. 21-241, 356-416.
  2. Edward Hallett Carr, Što je povijest?, Zagreb 2004 , str. 5-24.
  3. Marc Bloch, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb 2008, str. 91-132.
  4. Keith Jenkins, Promišljanje historije, Zagreb 2008, str. 16-47.
Dopunska literatura

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
  2. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar