Povijest hrvatske etnologije

Naziv
Povijest hrvatske etnologije
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
35995
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Povijest hrvatske etnologije dio je ukupnog pregleda hrvatske znanstvene baštine, a hrvatska znanstvena baština sastavni je dio hrvatske kulturne baštine. U predavanjima se definiraju okviri predmeta, njegova važnost i svrha. Navodi se povijesni prikaz etnološke misli, nastojanja i djelovanja, te prikaz njihovih utjecaja na svijet i život dotičnoga povijesnoga razdoblja. Govori se o pojedincima koji su se bavili etnološkim pitanjima, ustanovama i institucijama u okviru kojih se istraživalo i promišljalo etnološka pitanja, ali i o povijesti samoga predmeta i njegovoga uvođenja u srednjoškolsku i sveučilišnu nastavu, o istraživačima i pristupima u istraživanjima nacionalne etnologije te o suvremenom stanju na području istraživanja nacionalne etnologije. Povijest hrvatske etnologije jedan je od temeljnih predmeta u okviru nacionalne etnologije jer studenti dobivaju pregledni razvoj etnološke misli u Hrvata, a bez poznavanja poznavanja prošlosti ne mogu se razumjeti suvremeni problemi discipline. Studenti će dobiti uvid u zakonitosti koje su postojale za razvoj etnologije u kontekstu drugih znanosti u pojedinim krajevima ili središtima u određeno doba, kako se utjecaj etnologije i znanosti općenito odražavao u pojedinim područjima u određeno doba, a također i odkuda potječu razlike u razvoju etnološke znanosti u Hrvatskoj. Široko zasnovan pregled dijeli se u dvije veće cjeline. Prva se bavi starijim razdobljem do 1927. godine, a druga cjelina od 1927. godine, kada je etnologija postala akademska disciplina, pa do kraja 20. stoljeća. Osim uloge pojedinaca u razvoju etnološke misli u Hrvata, razmatrat će se i uloga pojedinih ustanova i institucija, i to u društvenom i ekonomskom kontekstu. Uz povijesni pregled studenti će dobiti uvid u razvoj pojedinih metoda i pristupa etnoloških istraživanja u Hrvatskoj
Sadržaj
  1. Uvod u povijest nacionalne etnologije Sadržaj predavanja: Na uvodnom predavanju nastavnik studentima predstavlja predmet, način i organizaciju predavanja, seminara i specijalnih aktivnosti. Uvodnim predavanjem definira se predmet, njegova važnost i svrha. Govori se o povijesti samoga predmeta i njegovoga uvođenja u sveučilišnu nastavu, o istraživačima i pristupima u istraživanjima nacionalne etnologije te o suvremenom stanju na području istraživanja nacionalne etnologije. Naznačava se važnost t
  2. 2. Srednjovjekovna znanost Srednjovjekovna znanost u Hrvatskoj. Ukazuje se na važnije autore koji opisuju običaje i zapisuju legende, donose prve "etnografske zapise", poput Popa Dukljanina, Tome Arciđakona, Augustina Kažotića. . Sadržaj seminara: Nastavnik predstavlja svrhu seminara, ciljeve i ishode. Naputci za rad na seminaru. Prikupljanje literature i izvora.
  3. Humanizam i renesansa u primorskoj Hrvatskoj Sadržaj predavanja: U prvoj se cjelini daje uvid u razvoj etnografske misli na području primorske Hrvatske (Vlačić, Hranković, Diversis, Šižgorić, Hektorović itd.). i stručnih tekstova. Osmišljavanje kvalitativnog istraživanja. Akademsko pismo, citiranje i navođenje literature, etičnost.
  4. Etnološka misao u razdoblju humanizma, renesanse i ranog prosvjetiteljstva u kopnenoj Hrvatskoj: Valvasor, Vitezović, Krčelić, Bedeković, Belostenec. Odabir i oblikovanje tema, prikupljanje literature.
  5. Prosvjetiteljstvo Različiti opisi, prikazi novooslobođenih krajeva od Turaka koje izrađuju časnici i službenici, te svećenici i biskupi za različite svrhe (vojne, ekonomske, političke i dr.). Nastaje niz putopisa u kojima se, osim opisa trgovine, prometa i gospodarstva, nalaze i etnografski opisi i bilješke. Ističu se oni najvažniji autori i njihovi opisi koji se odnose i na jadransku i na kopnenu Hrvatsku koji su ostavili traga na kasnije istraživače i putnike, a danas njihovi zapisi služe ka
  6. Nova znanost: etnologija Sadržaj predavanja: Razvoj panonske etnologije u Hrvatskoj: Katančić, Čevapović. Slavonski etnografi i zapisivači. Seminar- rasprave.
  7. Hrvatski preporod i etnološka misao Važnost i doprinosi poznatih iliraca hrvatskoj etnologiji. Seminarski rad.
  8. Putopisi i putnici po jadranskoj Hrvatskoj u 18. i 19. stoljeću Uloga i važnost putopisa i putnika po Dalmaciji u 18. i 19. stoljeću. Uz državne činovnike i časnike, članovi habsburške obitelji putuju i istražuju (počeci turizma), te objavljuju zanimljiva djela s etnografskim prikazima. Seminarski rad.
  9. Etnološka misao u 19. stoljeću Društvena i kulturna, politička i ekonomska situacija u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Predmetni nastavnik govori o važnosti i doprinosima hrvatskoj etnologiji V. Jagića, B. Bogišića, F. K. Kuhača, N. Nodila, F. S. Kraussa, I. Kršnjavoga, S. Laya, M. Cepelića. Seminarski rad.
  10. Konstituiranje hrvatske etnologije Krajem 19. stoljeća osnovane su važne etnološke institucije, tiskaju se zbornici. Posebice se razmatra Radićev doprinos hrvatskoj etnologiji. Seminarski rad.
  11. 11. Etnografske zbirke i muzeji Skupljanje i izlaganje etnografskih predmeta i zbirki na području Hrvatske obuhvatit će razdoblje od prve polovice 19. stoljeća do osnutka prvih hrvatskih etnografskih muzeja. Povijest i uloga Etnografskog muzeja u Zagrebu, posebice s obzirom na njegovu ulogu u razdoblju između dvaju ratova, te na značaj tadašnjih stručnjaka zaposlenih ili radom vezanih uz ovu ustanovu (Berger, Tkalčić, Matasović, Gavazzi, Širola, Franić). Izlaganje seminara.
  12. Etnologija kao sveučilišni i srednjoškolski predmet Međuratno razdoblje u hrvatskoj etnologiji označeno je razvojem sveučilišne znanstvene i nastavne djelatnosti M. Gavazzija i B. Bratanića, te njihovom ulogom u uvođenju etnologije u srednjoškolsko obrazovanje. Izlaganje seminara.
  13. Etnografkinje i etnologinje u hrvatskoj etnologiji Prikazuje se važnije hrvatske etnografkinje i etnologinje u 20. stoljeću. Izlaganje seminara.
  14. Suvremena hrvatska etnologija Prikazuje se razvoj hrvatske etnologije od 1945. godine. Obrađuje se dalji razvoj etnologije u muzejima, utemeljenje i rad Hrvatskoga etnološkoga društva. Posebice se prikazuje nastanak te razvoj i djelovanje Instituta za etnologiju i folkloristiku, kao i razvoj Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju. Ističu se etnolozi koji su posebno obilježili ovo razdoblje. Izlaganje seminara.
  15. Sažetak predavanja. Naputci za pripremu ispita. Završna izlaganja seminara.

Ishodi učenja
  1. - navesti i opisati pojedina razdoblja u povijesti hrvatske etnologije
  2. - opisati djelovanje ključnih osoba, ustanova i institucija u povijesti discipline
  3. - prepoznati i objasniti različite pristupe u povijesti hrvatske etnologije
  4. - objasniti funkcioniranje etnoloških ustanova i institucija te njihovu ulogu u hrvatskoj etnologiji
  5. - opisati razvoj sveučilišne nastave etnologije
  6. - opisati ulogu etnologije u obrazovnom sustavu između dva svjetska rata
  7. - raspravljati o ulogama etnografkinja i etnologinja u hrvatskoj etnologiji
  8. - izdvojiti i obraditi istraživačku temu značajnu za povijest hrvatske etnologije
  9. - objasniti doprinos osoba, ustanova i institucija hrvatskoj etnološkoj misli i djelatnosti
  10. - osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje
  11. - prepoznati i koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte
  12. - izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja
  13. - osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje
  14. - poznavati i primijeniti temeljne etičke standarde struke
  15. - planirati i provesti zadatke iz područja etnologije i kulturne antropologije u različitim sferama
  16. - javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
  17. - samostalno i odgovorno profesionalno djelovati u društvu
  18. - koristiti se stranim jezicima u znanstvenom i stručnom radu i komunikaciji
  19. - koristiti temeljne vještine u radu s računalima za stručne i znanstvene potrebe
  20. - primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
Metode podučavanja
Predmet se izvodi u opsegu od 60 sati (4 sata tjedno) i to kao 2 sata predavanja i 2 sata seminara. Očekuje se da će studenti kroz predavanja i seminare dobiti uvid u svu širinu problema, ovladati poviješću, teorijama, metodologijom i vještinama znanstvenog istraživanja ove tematike. Uz pojedine cjeline predviđena je i terenska nastava.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje i rad u seminaru. Studenti polažu pismeni ispit odgovarajući na pitanja otvorenoga tipa. Ocjena se može poboljšati usmenim ispitom. U okviru seminara studenti su obvezni sudjelovati u diskusiji, seminarski rad se usmeno prezentira i predaje nastavniku u pisanom obliku. Predani seminarski rad uvjet je za pristupanje ispitu. Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu u odnosu: redovitost pohađanja nastave 10% izrada i prezentacija seminarskog rada, pismeni ispit 40% polaganje usmenog ispita 50%

Obavezna literatura
  1. BELAJ, Vitomir.1989.Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znansot o etničkim skupinama. Studia ethnologica .1:9-17.
  2. BELAJ, Vitomir.1996.Hrvatska etnologija i etnogeneza. Starohrvatska spomenička baština, Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, Zbornik radova znanstvenog skupa održanog 6-8. listopada 1992., Zagreb:115-119.
  3. BELAJ, Vitomir.1998.Povijest etnološke misli Hrvata. Etnografija:Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, 337-357.
  4. BELAJ, Vitomir. 1998. Die Kunde Vom kroatischen Volk:eine Kulturgeschichte der kroatischen Volkskunde. ST. Augustin: Gardenz Verlag.
  5. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1991. Hrvatska etnologija, znanost o ljudima ili znanost o kulturi? Studia ethnologica 3:15-23.
  6. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1995. Dvije znanstvene paradigme o hrvatskoj etnologiji: Antun Radić i Milovan Gavazzi. Narodna umjetnsot 32/125-38.
  7. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna.1997. Hrvatska etnologija - stanje, s osvrtom na svjetsku znanost. Zbornik radova simpozija o fundamentalnim istraživanjima. Zagreb:HAZU, 191-198.
  8. LEČEK, Suzana-PETROVIĆ LEŠ, Tihana.2010. Znanost i svjetonazor- Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939.-1941., Zagreb:Srednja Europa.
  9. LEČEK, Suzana-PETROVIĆ LEŠ, Tihana. 2011. Država i znanost: jugoslavenstvo na III. Slavenskom kongresu geografa i etnografa 1930. godine, Studia ethnologica croatica 23 :149-182.
Dopunska literatura
  1. BELAJ, Vitomir: Čevapovićev doprinos etnologiji, u: Zbornik radova o fra Grguru Čevapoviću, Osijek, 1990., 219 ? 231.
  2. BELAJ, Vitomir: Relkovićevo mjesto u povijesti hrvatske etnologije, u: Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovića, Osijek, 1991., 63 ? 69.
  3. BELAJ, Vitomir: Agjićeva studija o životu slavonskoga puka, u: Zbornik radova o Kaji Agjiću, Centar za znastveni rad HAZU, Posebna izdanja VIII, Vinkovci, 1996., 179 ? 190.
  4. BELAJ, Vitomir: Milovan Gavazzi, sein Leben und Werk, Studia ethnologica croatica vol.7/8, Zagreb, 1995./6, Zagreb, 1999., 7-19.
  5. BRAICA, Silvio: 90 godina Etnografskog muzeja Split, Split, 2000.
  6. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 2001. Antun Radić und die Volkskunde der Gegenwart. Kroatische Volkskunde/Ethnologie in Neunzigern. Wien : Institut für Europäische Ethnologie: 69-92.
  7. GAVAZZI, Milovan. 1930. Razvoj i stanje etnografije u Jugoslaviji. Lud Słowianski. Tom I, zeszyt 2. Krakow, B 266 – B 106
  8. GRBIĆ, Jadranka. 2002. Etnografsko-etnološki rad Ivana Milčetića. U: Zbornik Milčetiću, književnom povjesničaru, filologu i etnologu. Zagreb : Matica hrvatska Varaždin: 113-119.
  9. GJETVAJ, Nada.1989. Etnografski muzej u Zagrebu. Etnološka istraživanja 5.
  10. MAJCEN, Vjekoslav. 1995./1996. Etnološki filmovi Milovana Gavazzija i hrvatski etnološki film u prvoj polovini 20. stoljeća. Studia ethnologica Croatica. 7/8: 121-134.
  11. MATKOVIĆ, Petar. 1867. Moskovska etnografska izložba u svibnju 1867., Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1, Zagreb : 189-228
  12. MURAJ, Aleksandra. 1993. Josip Matasović u svjetlu hrvatske etnologije. Etnološka tribina. 16:11-34.
  13. MURAJ, Aaleksandra. 2001.Tragom Antuna Jiroušeka: etnografija u kulturnim i inim praksama. Etnološka tribina. 24:35-47.
  14. PEDERIN, Ivan. 1991. Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim putopisima. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
  15. PETROVIĆ, Tihana. 1992. Iso Kršnjavi kao etnograf. Etnološka tribina. 15:149-156.
  16. PETROVIĆ, Tihana. 2001. Milko Cepelić – istraživač hrvatskoga seljačkog tekstila. U: Zbornik muzeja Đakovštine. 5: 61-76.
  17. PLETENAC, Tomislav. 1995./1996. Etnologija u službi politike: Pozadina sukoba Franić – Gavazzi. Studia ethnologica Croatica. 7./8: 83-93.
  18. PRICA, Ines. 2001. Mala europska etnologija. Zagreb : Golden marketing.
  19. RAPO, Vesna. 2007. Etnologija u nastavi, U povodu 80 godina studija etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatski školski muzej, Zagreb
  20. SUPEK, Olga. 1983. Osnovne značajke etnologije u Hrvatskoj od 1945. do danas. 18. kongres SEDJ, Rogaška Slatina, 1983. Ljubljana: 51-66.
  21. SUPEK, Olga. 1983. Osnovne značajke etnologije u Hrvatskoj od 1945. do danas. 18. kongres SEDJ, Rogaška Slatina, 1983. Ljubljana: 51-66.
  22. SUPEK, Olga. 1987. Etnologija u svijetu i mi: pogled s periferije. Etnološke sveske. VIII : 65-70.
  23. SUPEK, Olga. 1988. Ethnology in Croatia. Etnološki pregled. 23/24: 17-35.

Obavezan predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar