Povijest hrvatske etnologije dio je ukupnog pregleda hrvatske znanstvene baštine, a hrvatska znanstvena baština sastavni je dio hrvatske kulturne baštine. U predavanjima se definiraju okviri predmeta, njegova važnost i svrha. Navodi se povijesni prikaz etnološke misli, nastojanja i djelovanja, te prikaz njihovih utjecaja na svijet i život dotičnoga povijesnoga razdoblja. Govori se o pojedincima koji su se bavili etnološkim pitanjima, ustanovama i institucijama u okviru kojih se istraživalo i promišljalo etnološka pitanja, ali i o povijesti samoga predmeta i njegovoga uvođenja u srednjoškolsku i sveučilišnu nastavu, o istraživačima i pristupima u istraživanjima nacionalne etnologije te o suvremenom stanju na području istraživanja nacionalne etnologije. Povijest hrvatske etnologije jedan je od temeljnih predmeta u okviru nacionalne etnologije jer studenti dobivaju pregledni razvoj etnološke misli u Hrvata, a bez poznavanja poznavanja prošlosti ne mogu se razumjeti suvremeni problemi discipline. Studenti će dobiti uvid u zakonitosti koje su postojale za razvoj etnologije u kontekstu drugih znanosti u pojedinim krajevima ili središtima u određeno doba, kako se utjecaj etnologije i znanosti općenito odražavao u pojedinim područjima u određeno doba, a također i odkuda potječu razlike u razvoju etnološke znanosti u Hrvatskoj.
Široko zasnovan pregled dijeli se u dvije veće cjeline. Prva se bavi starijim razdobljem do 1927. godine, a druga cjelina od 1927. godine, kada je etnologija postala akademska disciplina, pa do kraja 20. stoljeća. Osim uloge pojedinaca u razvoju etnološke misli u Hrvata, razmatrat će se i uloga pojedinih ustanova i institucija, i to u društvenom i ekonomskom kontekstu. Uz povijesni pregled studenti će dobiti uvid u razvoj pojedinih metoda i pristupa etnoloških istraživanja u Hrvatskoj
- Uvod u povijest nacionalne etnologije
Sadržaj predavanja: Na uvodnom predavanju nastavnik studentima predstavlja predmet, način i organizaciju predavanja, seminara i specijalnih aktivnosti.
Uvodnim predavanjem definira se predmet, njegova važnost i svrha. Govori se o povijesti samoga predmeta i njegovoga uvođenja u sveučilišnu nastavu, o istraživačima i pristupima u istraživanjima nacionalne etnologije te o suvremenom stanju na području istraživanja nacionalne etnologije. Naznačava se važnost t
- 2. Srednjovjekovna znanost
Srednjovjekovna znanost u Hrvatskoj. Ukazuje se na važnije autore koji opisuju običaje i zapisuju legende, donose prve "etnografske zapise", poput Popa Dukljanina, Tome Arciđakona, Augustina Kažotića.
.
Sadržaj seminara: Nastavnik predstavlja svrhu seminara, ciljeve i ishode. Naputci za rad na seminaru. Prikupljanje literature i izvora.
- Humanizam i renesansa u primorskoj Hrvatskoj
Sadržaj predavanja: U prvoj se cjelini daje uvid u razvoj etnografske misli na području primorske Hrvatske (Vlačić, Hranković, Diversis, Šižgorić, Hektorović itd.). i stručnih tekstova.
Osmišljavanje kvalitativnog istraživanja. Akademsko pismo, citiranje i navođenje literature, etičnost.
- Etnološka misao u razdoblju humanizma, renesanse i ranog prosvjetiteljstva u kopnenoj Hrvatskoj: Valvasor, Vitezović, Krčelić, Bedeković, Belostenec.
Odabir i oblikovanje tema, prikupljanje literature.
- Prosvjetiteljstvo
Različiti opisi, prikazi novooslobođenih krajeva od Turaka koje izrađuju časnici i službenici, te svećenici i biskupi za različite svrhe (vojne, ekonomske, političke i dr.). Nastaje niz putopisa u kojima se, osim opisa trgovine, prometa i gospodarstva, nalaze i etnografski opisi i bilješke. Ističu se oni najvažniji autori i njihovi opisi koji se odnose i na jadransku i na kopnenu Hrvatsku koji su ostavili traga na kasnije istraživače i putnike, a danas njihovi zapisi služe ka
- Nova znanost: etnologija
Sadržaj predavanja: Razvoj panonske etnologije u Hrvatskoj: Katančić, Čevapović. Slavonski etnografi i zapisivači.
Seminar- rasprave.
- Hrvatski preporod i etnološka misao
Važnost i doprinosi poznatih iliraca hrvatskoj etnologiji.
Seminarski rad.
- Putopisi i putnici po jadranskoj Hrvatskoj u 18. i 19. stoljeću
Uloga i važnost putopisa i putnika po Dalmaciji u 18. i 19. stoljeću. Uz državne činovnike i časnike, članovi habsburške obitelji putuju i istražuju (počeci turizma), te objavljuju zanimljiva djela s etnografskim prikazima.
Seminarski rad.
- Etnološka misao u 19. stoljeću
Društvena i kulturna, politička i ekonomska situacija u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Predmetni nastavnik govori o važnosti i doprinosima hrvatskoj etnologiji V. Jagića, B. Bogišića, F. K. Kuhača, N. Nodila, F. S. Kraussa, I. Kršnjavoga, S. Laya, M. Cepelića.
Seminarski rad.
- Konstituiranje hrvatske etnologije
Krajem 19. stoljeća osnovane su važne etnološke institucije, tiskaju se zbornici. Posebice se razmatra Radićev doprinos hrvatskoj etnologiji.
Seminarski rad.
- 11. Etnografske zbirke i muzeji
Skupljanje i izlaganje etnografskih predmeta i zbirki na području Hrvatske obuhvatit će razdoblje od prve polovice 19. stoljeća do osnutka prvih hrvatskih etnografskih muzeja. Povijest i uloga Etnografskog muzeja u Zagrebu, posebice s obzirom na njegovu ulogu u razdoblju između dvaju ratova, te na značaj tadašnjih stručnjaka zaposlenih ili radom vezanih uz ovu ustanovu (Berger, Tkalčić, Matasović, Gavazzi, Širola, Franić).
Izlaganje seminara.
- Etnologija kao sveučilišni i srednjoškolski predmet
Međuratno razdoblje u hrvatskoj etnologiji označeno je razvojem sveučilišne znanstvene i nastavne djelatnosti M. Gavazzija i B. Bratanića, te njihovom ulogom u uvođenju etnologije u srednjoškolsko obrazovanje.
Izlaganje seminara.
- Etnografkinje i etnologinje u hrvatskoj etnologiji
Prikazuje se važnije hrvatske etnografkinje i etnologinje u 20. stoljeću.
Izlaganje seminara.
- Suvremena hrvatska etnologija
Prikazuje se razvoj hrvatske etnologije od 1945. godine. Obrađuje se dalji razvoj etnologije u muzejima, utemeljenje i rad Hrvatskoga etnološkoga društva. Posebice se prikazuje nastanak te razvoj i djelovanje Instituta za etnologiju i folkloristiku, kao i razvoj Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju. Ističu se etnolozi koji su posebno obilježili ovo razdoblje.
Izlaganje seminara.
- Sažetak predavanja.
Naputci za pripremu ispita. Završna izlaganja seminara.