Cilj ovoga predmeta problematizacija je temeljnih problema povijesnog razvitka Republike Turske, od događaja iz druge polovice 19. stoljeća koji su doveli do raspada Osmanskog Carstva i nastanka kemalističke Republike Turske 1923. godine pa do suvremenog doba. Upoznavanje studenata s političkim ustrojem Republike Turske, poviješću odnosa s Europskom Unijom, kao i pojavom gospodarske emigracije u zemlje zapadne Europe. Nadalje, razviti u studenata smisao za produbljeno razumijevanje povijesne uloge Mustafe Kemala i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj turskog naroda. Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće adekvatne pismene i usmene prezentacije.

1. Političke i društvene prilike u Osmanskom Carstvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća; posljedice Mladoturske politike
2. Osmansko Carstvo u I. svjetskom ratu, mirovni sporazum u Sevresu, okupacija osmanskih teritorija i početak turskog narodno-oslobodilačkog pokreta
3. Turski rat za nezavisnost (tijek i značenje), kemalisti, organiziranje Velike narodne skupštine u Ankari, Misak-i Milli
4. Sporazum u Lausanni, proglašenje Republike, osnivanje Narodne stranke, gospodarske i demografske posljedice rata
5. Radikalne reforme i proces pretvaranja Turske u modernu građansku državu, uloga Mustafe Kemala Atatürka
6. Aspekti promjena (nacija, država, religija, kultura); sekularizam u kontekstu turske države
7. Republika Turska od 1938. do 1945.; Ismet Inönü i II. svjetski rat, Turska i NATO savez
8. Razdoblje političkih, društvenih i gospodarskih promjena 50-ih godina; tranzicija prema višestranačju; Demokratska stranka i Adnan Menderes
9. Razdoblje unutarnjih političkih i gospodarskih kriza 60-ih i 70-ih godina; vojni udari; uloga vojske u turskom društvu
10. Ciparsko pitanje
11. Politički i društveni događaji koji su obilježili osamdesete i devedesete godine 20. stoljeća; problem Kurda i PKK
12. Povijest odnosa Republike Turske s Europskom Unijom; prilagođavanje europskim demokratskim standardima i pitanje nacionalnih, vjerskih i kulturnih sloboda
13. Gospodarska emigracija; Turci u zapadnoeuropskim zemljama
14. Turska povijest u širem kontekstu europske i svjetske povijesti; Turska danas (političke stranke, temeljne političke institucije itd.)
15. Završna diskusija, sumiranje spoznaja i eventualna otvorena pitanja; osvrt na bibliografiju o povijesti Republike Turske

1. Usvajanje osnovne faktografije iz turske povijesti
2. Poznavanje osnovnih događaja i procesa relevantnih za tursku povijest
3. Razumijevanje povijesne uloge Republike Turske u regionalnom i europskom kontekstu
4. Razumijevanje temeljnih problema suvremene turske povijesti
5. Sposobnost oblikovanja i pisanja seminarskog rada
6. Sposobnost samostalnog snalaženja u radu s referentnom literaturom
7. Sposobnost razvoja kritičkog pristupa stručnoj literaturi
8. Sposobnost konceptualizacije, argumentacije, zaključivanja
9. Sposobnost samostalnog rada s izvorima za tursku povijest

Predavanja su oblikovana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao pregled najvažnijih događaja, procesa, struktura i fenomena iz turske političke, gospodarske i društvene povijesti. Predavanja ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Težište rada u seminaru je rad s referentnom literaturom. Svi studenti imaju obvezu napisati kvalitetan seminarski rad na zadanu ili izabranu temu, koji se prezentira uz diskusiju. Nastava se izvodi u 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno.

Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na seminaru. Student može dobiti potpise i ocjenu ako sakupi sve ECTS-bodove. Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz ispita znanja te na osnovu ocjene rada u seminaru. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja koncipirana su na osnovu ispitne literature. Sastoje se od pitanja iz faktografije, pojmovlja itd. (test znanja) te jednog esejističkog pitanja. Uspjeh na ispitu znanja čini 60% ukupne ocjene (30% test znanja, 30% esejističko pitanje), a ocjena seminarskog rada čini 40% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.

1. Artuç, Ibrahim. The Rebirth of a nation. The Turkish war of Independence. Vol. 1, 2. Istanbul, 2004.
2. Davison, Roderic. Turkey. A Short History. Eothen. 1981
3. Kinross, Patrick. Atatürk. Rebirth of a nation. London. 2001.
4. Lewis, Bernard. The Emergence of Modern Turkey. Oxford. 2001.
5. Mango, Andrew. Atatürk. London. 2000.
6. McCarthy, Justin. The Ottoman Peoples and the End of Empire. New York. 2001.
7. Şen, F. Türkei. München. 1991
8. Shaw, Stanford J. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. Cambridge. 1976.
9. Steinbach, U. Geschichte der Türkei. München. 2003
10. Türkiye Cumhuriyeti Tarihi I, II (neko od postojećih izdanja)

1. Turkologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar