Savladavanje filozofske literature o autoreferencijalnosti istraživačkog subjekta i istinosnog diskursa; osposobljavanja za analizu, formuliranje, izlaganje, kritiku i tumačenje filozofskih problema

1. Diskusija o temi kolegija; očekivanje i prethodno znanje studenata o pojmu filozofije, njezino mjesto u kulturnom kontekstu, popularne predodžbe o filozofiji i filozofima, rodni moment u identitetu filozofije (1-2 sjednice)
2. Klasično antičko razumijevanje filozofije: Platon, Teetet (pogl. 1-7): Sokrat kao “filolog”, “porodiljska metoda” filozofiranja; Dijalog Fedar i VI. pismo: kritika pisma, filozof kao dijalektičar — Aristotel i objektivistički zaokret u karakteru filozofije — Utjeha filozofiranja (3-4 sjednice; Obaveza: pismeni rezime/sinteza rasprave u kolegiju i vlastite lektire).
3. II. dio (2 sjednica): Dvije linije u povijesti pojma teorije, pitanje prakse i egzistencije — Novovjekovne kritike: G. Bruno, F. Bacon, Th. Hobbes
4. III. dio (3-4) Kantov koncept kritičke upotrebe uma — Spekulativni idealizam: filozofija kao kritika, znanost, sistem i apsolutno znanje (Fichte, Schelling, Hegel)
5. IV. dio (2-3 sjednice): Kritike idealizma: Kierkegaard i ‘egzistencijalizam’, Nietzsche i ‘kulturalizam’, Marx i ‘historijski materijalizam’
6. V. dio: Suvremene koncepcije filozofije: analitička filozofija, hermeneutika, postmodernizam (odabrani tekstovi prema preferencijama studenata; izlaganja u kolegiji i pismeni sažeci o vlastitom radu)
7. Završne diskusije i sinteza rada u proseminaru (1 sjednica)

1. Reflektirati svoj izbor studija filozofije u kontekstu cjeline; reflektirati ulogu filozofije u režimu "bolojnjskog" studija.
2. Čitati, razumijevati i interpretirati metafilozofske tekstove iz klasičnog, modernog i suvremenog razdoblja.
3. Upoznati i primjenjivati glavne metodološke pojmove filozofije kroz različita razdoblja.
4. Sposobnost usmenog izražavanja u diskusijama i pismenog oblikovanja vlastitih refleksija; upoznati i priomjenjivati žanrove filozofskog pisanja.
5. Spsobnost identificiranja i kritičke refleksije između sadržaja i izvanjskih prisila studijskog režima.

Rasprava u kolegiju na temelju prethodne pripreme; pismeni i usmeni izvještaji studenata; predavanja nastavnika i referati studenata.

sudjelovanje u diskusiji tokom semestra; pismeni izvještaji o čitanju; završni seminarski rad

1. Th. W. Adorno, Filozofska terminologija, Sarajevo: Svjetlost, 1986. Milan Kangrga, Filozofija i spekulacija, Beograd: Službeni glasnik, 2010. Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Zagreb: Jesenski i Turk, 2001. Th. A. Szlezák, Čitati Platona i dva eseja o jedinstvu Platonove filozofije, Zagreb: Jesenski i Turk, 2000. (hrv. izdanje priredio B. Mikulić) Alain de Botton, Utjehe filozofije, Zagreb: Sysprint, 2000.

1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Znanstveni, 1. semestar
4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1. semestar
   • smjer Znanstveni, 1. semestar