Psihoakustika

Naziv
Psihoakustika
Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
ECTS bodovi
5
Šifra
125829
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Vježbe u praktikumu
15

Cilj
Distinkcija između fizičkog opisa zvuka i reakcije čovjeka na zvuk. Definiranje slušnog polja, i specifične psihoakustičke terminologije. Primjena psihoakustičkih spoznaja na doživljaj govornog zvuka.
Sadržaj
  1. P (2 sata): Ponavljanje osnovnih pojmova iz akustike. Uvod u psihoakustiku. V (1 sat): Akustička analiza govornog signala. S (1 sat): Podjela tema za seminarska izlaganja.
  2. P (2 sata): Prag sluha i slušno polje. V (2 sata): Mjerenje praga sluha studenata.
  3. P (2 sata): Glasnoća i razina glasnoće. Decibelska skala, skala fona i skala sona. V (2 sata): Auditivne demonstracije odnosa decibela, fona i sona.
  4. P (2 sata): Tonska visina čistih tonova, kompleksnih zvukova i neharmoničnog zvuka. Melska skala. Kodiranje tonske visine mjestom i vremenom. V (2 sata): Auditivne demonstracije: ovisnost tonske visine o intenzitetu i trajanju, maskiranje tona, diferencijalni prag za ton.
  5. P (2 sata): Tonska visina: poluton, interval, oktava, vrste ljestvica. S (2 sata): Seminarska izlaganja studenata.
  6. P (2 sata): Boja zvuka. Odnos spektralnog oblika i boje. Boja samoglasnika. V (2 sata): Auditivne demonstracije utjecaja promjene središnje frekvencije formanata na percepciju boje vokala.
  7. P (2 sata): Kritični pojas. Koncept i način određivanja. S (2 sata): Seminarska izlaganja studenata.
  8. P (2 sata): Utjecaj drugih osjeta na sluh. Sinestezija. S (2 sata): Seminarska izlaganja studenata.
  9. P (2 sata): Maskiranje (simultano). Maskiranje (nesimultano). Slušni zamor. S (2 sata): Seminarska izlaganja studenata.
  10. P (2 sata): Lokalizacija izvora zvuka u prostoru. S (2 sata): Seminarska izlaganja studenata.
  11. P (2 sata): Analiza zvučnog okruženja. V (1 sat): Auditivne demonstracije S (1 sat): Seminarska izlaganja studenata.
  12. P (2 sata): Diferencijalni pragovi za govorni signal. V (1 sat): Auditivne demonstracije za diferencijalne prag. S (1 sat): Seminarska izlaganja studenata.
  13. P (2 sata): Memorija akustičkih glazbenih osobina. V (1 sat): Auditivne demonstracije. S (1 sat): Seminarska izlaganja studenata.
  14. P (2 sata): Dizajn eksperimenta u psihoakustičkim istraživanjima. V (1 sat): Statistika i prikazivanje rezultata pokusa. S (1 sat): Sinteza seminarskih izlaganja.
  15. P (2 sata): Vrednovanje kolegija i nastavnika. V (2 sata): Provjera ishoda učenja.

Ishodi učenja
  1. Definirati i objasniti pojmove: prag sluha, maskiranje, tonska visina, glasnoća, boja zvuka, kritični pojas, diferencijalni prag, fon, son, mel, bark.
  2. Objasniti odnose akustičkih podražaja (fundamentalna frekvencija, trajanje, razina zvučnog intenziteta, spektralni oblik) i slušnih osjeta (ton, glasnoća, boja zvuka).
  3. Objasniti teorije percepcije tonske visine i glasnoće u kontekstu fiziologije slušanja.
  4. Objasniti akustičke karakteristike govornog zvuka važne za percepciju vokala i konsonanata.
  5. Objasniti mehanizme pomoću kojih se zvuk lokalizira u prostoru.
  6. Objasniti međuutjecaje drugih modaliteta percepcije i slušanja (sinestezija).
  7. Navesti neka područja primjene psihoakustičkih spoznaja.
  8. Ovladati stručnom terminologijom na engleskom jeziku te samostalno koristiti stručnu i znanstvenu literaturu.
Metode podučavanja
Metode ocjenjivanja
Tijekom semestra kontinuirano se prati i vrednuje rad studenata: Pohađanje nastave 40% bodova Seminarski zadatak 20% bodova Prvi kolokvij 20% bodova Drugi kolokvij 20% bodova Studenti koji na temelju kontinuiranog praćenja imaju 61% bodova i više oslobođeni su izlaska na ispit te dobivaju ocjenu. Ocjena se oblikuje prema postotku bodova: 61%-70% bodova – dovoljan (2); 71%-80% bodova – dobar (3); 81%-90% bodova – vrlo dobar (4); 91%-100% bodova – izvrstan (5) Na završni ispit moraju izaći studenti koji su tijekom semestra prikupili 40-60% bodova. Studenti koji na temelju kontinuiranog praćenja imaju manje od 40% bodova ili više izostanaka nego što je dopušteno nemaju pravo na potpis i na izlazak na ispit te moraju ponovno upisati kolegij.

Obavezna literatura
  1. Zwicker, E. i H. Fastl (1999) Psychoacoustics, Springer
  2. Houtsma, A.J.M., Rossing, T.D., Wagenaars, W.M. (1987), Auditory demonstrations, (CD s komentarima) Institute for Perception Research, Eindhoven
Dopunska literatura
  1. Izbor recentnih znanstvenih radova iz časopisa o fonetskim znanostima (Govor, The Journal of the Acoustical Society of America, Perception, Journal of Phonetics i slični).
  2. Bakran, J. (2002) AUDITIVNE DEMONSTRACIJE, Akustički i psihoakustički primjeri na kombiniranom CD-u s popratnim tekstovima, tumačenjima i ilustracijama
  3. Bregman, A.S. (1994) Auditory scene analysis, MIT Press
  4. Cook, Perry R. (ur.), (1999). Music, cognition, and computerized sound: an introduction to psychoacoustics. Cambridge, Mass. ; London: MIT, cop.
  5. Howard, D. M. i J. Angus (2009). Acoustics and Psychoacustics. Boston, MA : Elsevier, cop.
  6. Moore, B. C. J. (1994) Psychology of hearing, Academic Press
  7. Stevens, S.S. i H. Davis (1960) Hearing, John Wiley & Sons, Inc.
  8. Sensimetrics (2004): Auditory Interactivities.

Izborni predmet na studijima
  1. Fonetika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar