Psihologija obrazovanja: učenje i poučavanje

Naziv
Psihologija obrazovanja: učenje i poučavanje
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
117744
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Vježbe u praktikumu
30

Cilj
Studenti će moći koristiti relevantna znanja iz psihologije obrazovanja u radu psihologa u školi kao i u drugim situacijama učenja i poučavanja.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje, ishodi i sadržaji kolegija, priprema za terensku nastavu
  2. Determinante obrazovnih ishoda
  3. Karakteristike učenika koje djeluju na obrazovne ishode
  4. Učenici s posebnim potrebama
  5. Daroviti učenici
  6. Bihevioristi, socijalne teorije učenja i obrazovanje
  7. Kognitivne teorije učenja i obrazovanje
  8. Konstruktivizam
  9. Karakteristike učitelja i ishodi učenja
  10. Karakteristike škole i ishodi učenja
  11. Nastavni proces i ishodi učenja
  12. Metode poučavanja
  13. Unutarnje i vanjsko vrednovanje u obrazovanju
  14. Ispiti znanja
  15. Vrednovanje rada nastavnika

Ishodi učenja
  1. Studenti će moći: usporediti teorijske modele i primijeniti odgovarajuće metode istraživanja u području učenja i poučavanja
  2. objasniti odnose između karakteristika učenika, učitelja, pristupa poučavanju i školskog konteksta te obrazovnih ishoda
  3. analizirati odnose između procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama
  4. primjenjivati neke od glavnih psiholoških mjernih instrumenata za utvrđivanje osobina učenika te kreirati i primijeniti instrumente za provjeru i procjenu školskog postignuća
  5. kreirati postupke za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja i vještina poučavanja
Metode podučavanja
Predavanja i vježbe, samostalan rad i timski rad, terenska nastava.
Metode ocjenjivanja
U ocjenu ulaze bodovi stečeni kroz dva izvještaja, dvije provjere znanja tijekom semestra, pismeni ispit i usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V. i Miljković, D. (2014). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP – Vern.
  2. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Vlahović-Štetić, V., Vizek Vidović, V., Arambašić, L. i Miharija, Ž. (1995). Test spremnosti za školu (priručnik). Jastrebarsko: Naklada Slap
  4. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje (poglavlja 8, 12, 15, 16) (1998). Zagreb: Educa. 
Dopunska literatura
  1. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998). Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu? Zagreb: IEP.
  2. Bruner, J. (2000). Kultura i obrazovanje. Zagreb: Educa.
  3. Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću – psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Zagreb: Korak po korak.
  4. Zarevski, P., Ur. (2000). Učitelji za učitelje - primjeri provedbe načela aktivne/efikasne škole. Zagreb: IEP. – UNICEF.
  5. Good, T.L. i Brophy, J. (1995). Contemporary educational psychology. New York: Longman
  6. Hitrec, G. (1990). Kako pripremiti dijete za prvi razred. Zagreb: Školska knjiga
  7. Pastuović, N. (1999): Edukologija (6. dio: Psihologija cjeloživotnog obrazovanja). Zagreb: Znamen.
  8. Slavin, R. (1997). Educational psychology: Theory and practice. Boston: Allyn and Bacon.
  9. Vlahović-Štetić, V. i Vizek Vidović, V. (1998). Kladim se da možeš – psihološki aspekti početnog poučavanja matematike. Zagreb: Korak po korak.
  10. Wood, D. (1995). Kako djeca uče i misle. Zagreb: Educa
  11. Woolfolk, A.E. (2001). Educational psychology. Boston: Allyn and Bacon.

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1. semestar