Jedan je od glavnih ciljeva kolegija Čovjek i sport upoznati studente/ice sa sportom kao fenomenom, s njegovom ulogom u društvu i njegovom važnosti za suvremenog čovjeka te njegovim utjecajem na svakodnevnicu, politiku, umjetnost, kulturu i ostale aspekte suvremenog društva. Također za cilj ima stvarati svijest kod studenata/ica o važnosti bavljenja sportom za zdravlje i cjelokupni osobni razvitak. Svojim raznolikim sadržajima iz različitih struka nastoji ukazati na iznimnu važnost interdisciplinarnog pristupa sportu kao fenomenu, ali i zdravom načinu života. Različitost profila znanstvenika izvoditelja kolegija doprinosi prikazu sporta kao otvorenog, kompleksnog i dinamičnog sustava. Studente/ice će se upoznati sa uzrocima i posljedicama današnjeg fenomena sporta s obzirom na spol, različite kulture, sa poviješću sporta kroz pregled razvoja olimpizma te s integracijom sporta i društva u svakom smislu. Osim toga, bit će upoznati i s negativnim učincima bavljenja sportom kao npr. nasilje i doping.

1. Uvod u kolegij. Predstavljanje nastavnika. Zašto sport i zašto nam je važan?
2. POVIJEST: Povijest modernih olimpijskih igara. Zašto je nastao MOK? Olimpijske igre u Berlinu. Olimpijske igre u Londonu, Münchenu, Moskvi, Los Angelesu. Sport i apartheid. Nogometni rat u Srednjoj Americi. Sport i državne sankcije. Sport u Jugoslaviji i Hrvatskoj. Sport i «državotvornost».
3. SOCIOLOGIJA: Akteri sporta – igrači, publika i posrednici; mediji kao najznačajniji akter suvremenog sporta; navijači kao vitalan dio sportske publike; različiti oblici praćenja i potrošnje sporta. Sport između lokalnog i globalnog; kako globalizacija oblikuje polje sporta; važnost nacionalnog identiteta u sportu; izmišljanje tradicije.
4. FILOZOFIJA: Bioetika i sport. Tijelo, tehnologija, sport. Sraz prirodnog i artificijelnog. Primjeri suvremenih (bio)etičkih rasprava u području sporta. Biokonzervativizam i transhumanizam. Etika i sport. Slobodno vrijeme, dokolica, besposlica, rad. Čovjek kao homo ludens. Sport i vrijednosti. Natjecanja, imperativ pobjede, fair play. Filozofija sporta.
5. LINGVISTIKA: Jezik sportskih novinara. Jezik sporta – stil/registar. Govoriti «sportskim jezikom». «Utakmica između sporta i športa». Sportski žargon. Jezične značajke tekstova sportskih novinara.
6. POVIJEST UMJETNOSTI: Arhitektura i sport: povijest borilišta. Pregled tipologije sportskih borilišta od antičke Grčke do danas; utjecaj velikih sportskih manifestacija poput olimpijskih igara na arhitekturu. Sport i vizualne umjetnosti; prikazi sporta i sportaša kroz povijest, kult tijela, vizualni identitet suvremenih sportskih manifestacija.
7. PSIHOLOGIJA: Učenje imitacijom
8. KINEZIOLOGIJA: Povijest kineziologije. Kineziološki aspekti tjelesnog vježbanja. Kineziologija – edukacija, sport, rekreacija i kineziterapija.

1. steći znanje o sportu kao fenomenu
2. razumjeti sport kao fenomen i važnost bavljenja sportom
3. integrirati različite aspekte pristupa sportu i njegovim značajkama (tjelesni, kognitivni, konativni, socijalni, emocionalni...)
4. primijeniti sve relevantne činjenice u različitim svakodnevnim situacijama
5. dopuniti znanja na matičnim studijskim grupama
6. razviti sposobnosti samostalnog razmatranja i promišljanja o: razvoju sporta; nastanku međunarodnih sportskih tijela; tome kada i kako je dio sportova visoko profesionaliziran; tome zašto se sportska natjecanja, ali i jezik sportskih novinara, politiziraju; važnosti izgradnje sportskih borilišta u razvoju arhitekture; fenomenu navijanja, kolektivnog «sportskog» duha, psiholoških priprema i sl.

Teorijski dio izvodi se kroz 30 predavanja, bez vježbi i seminara. 1. izravno poučavanje (objašnjavanje cilja i motiviranje za učenje, obrada novog gradiva i/ili pokazivanje vještina, vođeno uvježbavanje i praćenje izvedbe, provjera razumijevanja, dodatno uvježbavanje i osiguravanje transfera) 2. poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom 3. rasprava 4. samostalno učenje (organiziranje udžbeničkih tekstova, kritičko mišljenje, pisanje slobodnih sastavaka, rješavanje problema, metakognitivne vještine)

Pohađanje nastave i konzultacije. Praćenje sudjelovanja u nastavi i raspravama tijekom sata. Uspjeh na kolokviju i završnom ispitu. Ispiti su pismeni, a sastoje se od većeg broja kraćih (tzv. ID) pitanja i najmanje 2 eseja u kojima student/ica treba pokazati ukupnu usvojenost informacija dobivenih na kolegiju i stavljanje istih u određeni kontekst. Ocjenjivanje postignuća studenata/ica bit će formativno i sumativno.

1. Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput. (75–96).
2. Anderson, B., E. Burke, B. P. (1997). Fitness za sve, Zagreb: Gopal.
3. Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal.
4. Milanović, D. i sur.(1997). Priručnik za sportske trenere. Zagreb. Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.
5. Posebne tekstove na sat će donositi nastavnici svake od cjelina.

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
2. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar