Cilj je kolegija upoznavanje studenata s osnovnim sintaktičkim pojmovima i značajkama švedske sintakse na razini fraze i rečenice te upoznavanje s principima organizacije informacije u rečenici i u tekstu. Upoznavanje sa specifičnostima švedskih dvočlanih glagola i problematikom njihova definiranja i prepoynavanja.

1. Uvod u kolegij, pregled literature, definicije sintakse
2. Definicije sintakse, Chomsky, generativna sintaksa
3. Vrste fraza i odnosi među njima
4. Fraze: vježbe
5. Rečenični dijelovi: subjekt, predikat, vrste
6. Rečenični dijelovi: objekt, predikativ, adverbial, agens, vrste
7. Rečenični dijelovi: vježbe
8. Složene rečenice, vrste
9. Zavisno-složene rečenice, vrste
10. Zavisno-složene rečenice: vježba
11. Analiza rečenica od sastavnih dijelova fraze do rečeničnih dijelova
12. Analiza rečenica od sastavnih dijelova fraze do rečeničnih dijelova
13. Red riječi (satsschema), vježba, kongruencija
14. Sintaktičke pojavnosti tipične za švedski jezik
15. Ponavljanje za ispit

1. ovladavanje osnovnim sintaktičkim pojmovima
2. raščlamba rečenične strukture na najmanje sintaktičke jedinice
3. ovladavanje sintaktičkim preoblikama karakterističnim za švedski jezik
4. ukazati na komunikacijske učinke pojedinih sintaktičkih kategorija te ih usporediti s odgovarajućim hrvatskim
5. prepoznati švedske dvočlane glagole i njihove morfološko-sintaktičke osobitosti

predavanja i seminarski način rada

pismeni ispit

1. Ejerhed, Eva. (1978). ”Verb-partikel-konstruktionen i svenska: syntaktiska och semantiska problem”. Svenskans beskrivning 11. str. 49–64.
2. Holm, L.; Larsson, K. (1980.): Svenska meningar, Studentlitteratur, Lund
3. Holmes, Philip; Hinchliffe, Ian (1994). Swedish, A comprehensive grammar. Routledge Grammars, London
4. Hultman, T.G. (2003) Svenska Akademiens Språklära, Stockholm: Svenska Akademien, 200-314
5. Josefsson, Gunlö G. (2001). Svensk universitetsgrammatik för nybörjare. Studentlitteratur,
6. Josefsson, Gunlö G. (2001). Svensk universitetsgrammatik för nybörjare. Övningar med facit och kommentarer. Studentlitteratur,
7. Jörgensen, N. & Svensson, J. (1986.). Nusvensk grammatik, Liber, Malmö
8. Lindberg, E. (1980). Beskrivande svensk grammatik, AWE/GEBERS Stockholm
9. Lindvall, Ann. (1999). ”Partikelverb i svenskan i jämförelse med slaviska språk”. I: Sesam. Lärar–pm 20/99
10. Lindvall, Ann. (2000) Grund, aspekt och definithet – en studie i morfologi i grekiska, polska och svenska. I: Postskriptum.Språkliga studier till minnet av Elsie Wijk-Andersson. S. 167–181.
11. Lindvall, Anna. (1997). ”Aspect marking and situation types in Greek, Swedish and Polish”. Working Papers, Lund University 42.103-15.
12. Lindvall, Anna. (2000). ”Swedish verb particle and Polish aspect marking”. I: Preceedings of the 18th Scandinavian Conference of Linguistics. Vol 2. Red. av Arthur Holmer, Jan-Olof Svantesson & Åke Viberg. Lund. S. 151–165.
13. Ljung, M. & Ohlander, S. (1971). Allmän grammatik, Gleerups, Malmö
14. Lyons, J. (1981) Language and Linguistics. An Introduction. Cambridge University Press, str. 100-135
15. Matasović, R. (2005) Jezična raznolikost svijeta, Zagreb: Algoritam, str. 75-103
16. Norén, Kerstin. (1985). ”Partikelverb – är det något särskilt?” I: Svenskans beskrivning 15. S. 375–386.
17. Strzelecka, Elżbieta. (1988). ”Svenska rumsliga verbpartiklar och deras polska motsvarigheter”. I: Nysvenska studier 68. S. 57–74.
18. Škiljan, D. (1980). Pogled u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga, str. 112-121
19. Yule, G. (1996). The Study of Language. 2nd ed. Cambridge University Press, str. 86-113

1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar

1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
2. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar