Razvijanje specifičnih kompetencija (znanja i vještina) polaznika. Stjecanje znanja o odnosu društva (čovjeka) i okoliša (prirode) u povijesnom i aktualnom aspektu, teorijskoj i empirijskoj dimenziji. Na temelju već stečenih sociologijskih znanja studenti/ce će usvojiti dodatna teoretska i empirijska znanja i interpretacije o odnosu čovjeka i prirode, te o suvremenom fenomenu socijalnoekološke krize. Shvaćanje kompleksne povezanosti čovjeka i okoliša pridonijet će povećanju interpretativne sposobnosti empirijskih činjenica u kontekstu teorijskih vidika, kao i razvoju teorijskog mišljenja o mogućim perspektivama čovječanstva u kontekstu odnosa društva i prirode. Pojmovni sklop socijalnoekološkog mišljenja. Odnosi i obilježja triju sustava: društvo, priroda i tehnika. Ekološka orijentacije: antropocentrizam, ekocentrizam, tehnocentrizam. Priroda i kultura – nasilje u društvu i „nasilje“ u prirodi. Ekologija – prirodoznanstvena i socijalna. Kulturni i ekološki determinizam. Čovjekova ekspanzija u prirodu. Prirodni i kulturni krajolik. Socijalnoekološka kriza i entropijski procesi. Globalizacija, ekologizacija i razvoj. Održivi razvoj. Ekološki i industrijski metabolizam. Religija i okoliš. Dubinsko ekološko mišljenje. Ekozofija. Ekološki pokreti. Ekofeminizam. Ekološke etike. Bioetika. Ekološka edukacija.

1. Upoznavanje studenata s programom, načinom rada i izvedbe. Podjela seminarskih tema.
2. Uvodno predavanje: tendencije u svijetu – promjene u društvu i prirodi koje nepovoljno djeluju na perspektive čovječanstva.Protuslovlja 20. stoljeća u (osvajanje svemira, atomska jezgra, dešifriranje genetskog koda), ali i otvorena pitanja (demografski rast, anarhičnost uporabe tehnike i odnos čovjeka i prirode).
3. Kultura i okoliš: Obrađuju se dvije teme. (1) Nasilje i kultura. Nasilje u društvu povezano je s nasiljem nad prirodom a u modernom društvu se povećava. Zbiva se proces kulturne i biotičke homogenizacije; (2) Homogenizacija i raznolikost kultura. Poželjnost opstanka raznolikih kultura. /Istraž./
4. Ekologija, socijalna ekologija: Nastanak ekologije i koncept socijalne ekologije s osnovnim pojmovima. Priroda, društvo i tehnika promatraju se kao tri povezana sustava (povijesno i aktualno) sa specifičnim obilježjima /Istraž./Teorija kolonizacije: objašnjava se proširenje kolonije od i nastanak antropobiotičke ekumene.
5. Sistemi i entropija: Velik utjecaj društva u prošlosti, a povećanje utjecaja tehnike u modernom društvu djeluju entropijski. Analiziraju se oblici entropije; biotička i kulturna entropija. Za razliku od predmodernih društava s cikličnošću, moderno društvo ima tendenciju linearnosti razvoja i razaranja. Posljedice su „bolesti“ društva, čovjeka i prirode. Veličanje tehnike imalo je potporu i u umjetnosti (Futuristički manifest).
6. Socijalnoekološka kriza. Analiziraju se uzroci i glavni čimbenici ekološke krize: rast svjetskog stanovništva, industrijska proizvodnja, problem energije, proizvodnja hrane, zagađivanje okoliša.Socijalnoekološki metabolizam se objašnjava na primjeru ruralnog (selo) i urbanog (grad) društva. Pojam se proširuje na planetarne okvire.
7. Globalizacija i okoliš: obilježja i osnovne tendencije globalizacije te njezin utjecaj na okoliš. Globalno društvo zahtijeva i globalni odnos prema okolišu. Politička ekologija. Pravila ekološkog menadžmenta. Ekološki imperativi.
8. Ekonomija i ekologija; nulti rast; održivi razvoj. Ekonomska aktivnost dovodi do iscrpljivanja prirodnih izvora što uvjetuje kritiku ideologije rasta (granice rasta) i potrebu nove paradigme razvoja. Povijest ideje održivosti – od gospodarenja šumama do novog koncepta održivog razvoja, njegovih ciljeva i kritike tog koncepta; geneza oficijelnog diskursa o održivom razvoju.
9. Dubinska ekologija. Uvjeti nastanka i smisao „plitke“ i „duboke“ ekologije kao nove ekološke paradigme. Analizira se ekozofski pristup (Naess). Ekološka svijest: od osviještenosti do društvene svijesti /Istraž./
10. 1. kolokvij; Bioetika: nastanak bioetike u medicini i proširenje na ostala živa bića. Bioetička načela. Bioetičke ekumena. Antropocentrična bioetika i biocentrična bioetika /Istraživ/.Ekološki pokreti: odgovor na ugrožavanje prirode. Ekofeminizam: usporedba nekih obilježja žene i prirode. Simboličko značenje Zemlje.
11. Ekološka etika: Treba li ekološka etika? Tipologije ekološke etike. Postoje li biološke osnove morala?Krajolik: povijesni pregled i tipologije. Vrednovanje krajolika: ekonomsko, ekološko, estetsko, odgođeno vrednovanje. /Istraž./
12. Odnos čovjeka i susvijeta. Pojam susvijeta. Prava životinjskih vrsta na život i motivi čovjekova djelovanja /Istraž./
13. Religija i okoliš: strah od prirode i strah od bogova. „Genezis“ i drugi (biblijski) tekstovi kao poticaj promišljanja čovjekovog suvremenog ponašanja.Svjetski etos: načela i značenje svjetskog etosa. Minimalni etički konsenzus. Deklaracija o svjetskom ethosu. /Istraž./
14. Ekološka edukacija: objašnjavaju se pojmovi obrazovanje i odgoj za okoliš (zaštitu prirode, održivi razvoj) u tradiciji i modernosti. Ekologiziranje pedagogije (odgovor na odgojnu krizu) i pedagogiziranje ekologije (odgovor na ekološku krizu).
15. 2. kolokvijZavršno predavanje. Evaluacija rada.

1. Razlikovati i dati primjere za ključne koncepte i teorije iz područja socijalne ekologije određenih sadržajem kolegija
2. Kritički prosuđivati i dati vlastite zaključke o temama iz socijalne ekologije na temelju usvojenih znanja
3. Analizirati, vrjednovati i interpretirati postojeća empirijska istraživanja
4. Osmisliti, planirati i provesti teorijsko ili empirijsko istraživanje manjeg obima
5. Osmisliti i prezentirati seminar iz socijalne ekologije na temelju literature ili provedenog istraživanja manjeg obima

U realizaciji kolegija, osim predavanja i seminara, koristit će se i metode rasprave i prezentacije uz pomoć suvremenih tehničkih pomagala (power point, dokumentarni filmovi i sl.). Poticat će se kritičko čitanje, analiza i diskusija literature. U nastavi je predviđena i terenska nastava, u obliku organiziranog stručnog posjeta/boravka (različiti tipovi krajobraza u Hrvatskoj, institucije vezane za pitanja okoliša ili sl.).

Seminarski rad, dva kolokvija tijekom semestra, pismeni ispit. Studenti odabiru jedan rad iz Popisa seminarske literature i izlažu ga usmeno pred seminarom (uvjet za završetak kolegija). Pismeno predaju samo sinopsis seminara (upute usmeno). Tijekom semestra dva kolokvija koji pokrivaju teme kroz literaturu obrađenu na predavanjima i seminarima (prvi kolokvij u obliku ispita, drugi kolokvij predaja pismenog znanstvenog rada – upute usmeno). Studenti koji nisu pristupili jednom ili oba kolokvija, nisu položili jedan ili oba kolokvija, ili su nezadovoljni dobivenom završnom ocjenom (prosječna ocjena oba kolokvija), pristupaju završnom pismenom ispitu.

1. Adam, B. (1995). Timewatch. Cambridge: Polity Press.
2. Barnhill, D. L./Gottlieb, R. S. (2001). Deep Ecology and World Religions. Albany: State University New York Press.
3. Barry, J. (1999). Environment and Social Theory. London/New York: Routledge.
4. Carter, N. (2004). Strategije zaštite okoliša, ideje, aktivizam i djelovanje. Zagreb: Barbat.
5. Cifrić, I. (1989). Socijalna ekologija. Zagreb: Globus.
6. Worster D. (1994). Nature's Economy. A History of Ecological Ideas. Cambridge: University Press.
7. Visković, N. (2009). Kulturna zoologija. Zagreb: Jesenski & Turk.
8. Trepl, L. (1987). Geschichte der Ökologie. Frankfurt: Athenäum Verlag.
9. Simons, I. G. (2010). Globalna povijest okoliša. Zagreb: Disput.
10. Redclift, M./Woodgate, G. (2000). The International Handbook of Environmental Sociology. Cheltenham, UK/Northampton, MA: Edward Elgar Publishing.
11. Ponting, C. (1993). A Green History of the World. New York: Penguin Books.
12. Meadows, D./Meadows D./Randers, J. (2006). Grenzen des Wascstums. Das 30-Jahre-Update. Stuttgart: Hirzel.
13. Mayer-Tasch, C. P. (1999). Politische Ökologie. Eine Einführung. Opladen: Leske+Budrich.
14. Held, M./Geiβler, K. A. (Hg.) (1993). Ökologie der Zeit. Stuttgart: Hirzel.
15. Glaeser, B./Teherani-Krönner, P. (Hrsg.) (1992). Humanökologie und Kulturökologie. Opladen: Westdeutscher Verlag.
16. Diamond, J. (2008). Slom. Kako se društva odlučuju za propast ili uspjeh. Zagreb: Algoritam.
17. Cifrić, I. (2009). Pojmovnik kulture i okoliša. Zaprešić: VŠPU „B. A. Krčelić“.
18. Cifrić, I. (2007). Bioetička ekumena. Zagreb: Pergamena.
19. Cifrić, I. (2000). Moderno društvo i svjetski ethos. Zagreb: HSD i Zavod za sociologiju FFZG.
20. Cifrić, I. (1994). Napredak i opstanak. Zagreb: HSD i Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta.
21. Hannigan, J. (2006). Environmental Sociology. London: Routledge.

1. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar