Sociologija kulture

Naziv
Sociologija kulture
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
118210
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Osnovni cilj kolegija je osposobiti studente za sintezu kompetencija odnosno znanja i vještina: teorijskih, metodoloških i onih o suvremenom hrvatskom društvu, u primjeni u nekom konkretnom kontekstu sociokulturnog razvoja na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. U kolegiju se neka od temeljnih znanja i vještina stečenih na prethodno savladanim kolegijima teorijskog i metodološkog tipa kreativno stavlja u simulirane situacije primjene u vidu izrade projekta u sferi kulture na lokalnoj razini. Zadatak osmišljavanja i razrade projekta moguće je provesti isključivo umješnom kombinatorikom ranijih i novostečenih kompetencija uz visoku razinu sociološke imaginacije kao i podrobno poznavanje sociokulturne, infrastrukturne, gospodarske, institucionalne dinamike lokalnih zajednica i njihove umreženosti u širi kontekst europskih, nacionalnih i regionalnih kretanja, politika i strategija. Shodno tomu, kolegij pridonosi zapošljivosti diplomanata, budući da studentice i studente vježba pisanju projektnih prijedloga uz aplikaciju socioloških uvida i alata. Ta je vještina nužno potrebna u najrazličitijim zanimanjima (neprofitnim organizacijama, školama, visokoobrazovnim institucijama, državnom sektoru na svim razinama, lokalnoj upravi samoupravi, tvrtkama).
Sadržaj
  1. Uvod u kulturne politike
  2. Modeli međusektorske suradnje i civilno društvo
  3. Civilno društvo i neovisna kultura u Hrvatskoj
  4. Istraživanja vrijednosti
  5. Kulturne industrije u Hrvatskoj
  6. Relevantni teorijski pristupi za izradu sociološkog projekta u kulturi I.
  7. Relevantni teorijski pristupi za izradu sociološkog projekta u kulturi II.
  8. Pregled razvoja kulturnih politika na europskoj i nacionalnoj razini
  9. Policy dimenzija u projektnoj prijavi
  10. Društveno angažirane umjetničke prakse
  11. Dimenzije kulture - međunarodna i hrvatska empirijska istraživanja
  12. Odnosi s javnošću, vrednovanje tijeka i rezultata projekta, održivost
  13. Vrednovanje prijedloga projekata
  14. Predstavljanje i analiza projekata
  15. Predstavljanje i analiza projekata

Ishodi učenja
  1. povezivanje znanja različitih grana sociologije (teorijska, metodološka, znanja o suvremenom hrvatskom društvu i kulturi)
  2. sposobnosti kreiranja okvira za primjenu ranije stečenih i novih spoznaja u svrhu kulturnog razvoja lokalnih zajednica
  3. vještine izrade simulacije projektnog prijedloga u široko shvaćenom području kulture
  4. vrednovanje različitih prijedloga projekata prema standardiziranim procedurama
Metode podučavanja
Predavanja su praćena powerpoint prezentacijama. U seminarima se studentice i studenti aktivno uključuju u rasprave na osnovu zadane literature. Studenti/ce pišu seminarski rad u obliku simulacije prijedloga projekta, u nekoliko iteracija; nastavnica prati taj proces odnosno čita pojedine inačice teksta i upućuje povratne informacije. Svatko svoj projekt usmeno predstavlja na nastavi i argumentirano brani u raspravi nakon predstavljanja.
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad predaje se u nekoliko koraka, tekst se može dorađivati do predaje konačne inačice cjelovitog rada. Nosi 40% ukupne ocjene. Pisanim ispitom provjerava se usvojenost teorijskih znanja obrađenih na predavanjima, bilješke kojih se objavljuju na Omegi. Nosi 60% ukupne ocjene.

Obavezna literatura
  1. Becker, Howard S. (2009) Svjetovi umjetnosti. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk
  2. Bežovan, Gojko (2005) Civilno društvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus (odabrana poglavlja).
  3. Nenad Fanuko (2008) Kulturni kapital i simbolička moć: Tri aspekta Bourdieuove teorije ideologije. U: Šime Pilić /ur./ (2008) Obrazovanje u kontekstu tranzicije: Prilozi sociologiji obrazovanja. Split: Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak: Časopis Školski vjesnik. str. 13-44.
  4. Ilišin, Vlasta (ur.) (2005) Mladi Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za društvena istraživanja. (odabrana poglavlja)
  5. Kalanj, Rade (2004) „Sociologija i angažman: Pierre Bourdieu“, u: Rade Kalanj. Globalizacija i postmodernost. Zagreb: Politička kultura, str. 162-188.
  6. Katunarić, Vjeran (2007.) Lica kulture. Zagreb: Antibarbarus. (odabrana poglavlja)
  7. Primorac, Jaka (2012) Od nesigurnosti do nesigurnosti: rad i zaposlenost u kulturnim i kreativnim industrijama. Revija za sociologiju, 42, 1: 5–30.
  8. Sekulić, D. (2011) Vrijednosno-ideološke orijentacije kao predznak i posljedica društvenih promjena. Politička misao, god. 48, br. 3, str. 35-64.
  9. Švob-Đokić, Nada; Primorac, Jaka; Jurlin, Krešimir (2008.) Kultura zaborava: Razvoj kulturnih /kreativnih industrija u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hrvatsko sociološko društvo. (odabrana poglavlja)
  10. Tomić-Koludrović, Inga i Petrić, Mirko (2005). Creative Industries in Transition: Towards a Creative Economy? U: Švob-Đokić, Nada (ur.) (2005) The Emerging Creative Industries in Southeastern Europe, str. 7-21. Zagreb: Institute for International Relations.
  11. Višnić, Emina /ur./ (2008.) Kulturne politike odozdo; uz prilog Sanjina Dragojevića. Amsterdam, Bukurešt, Zagreb: Policies for Culture.
Dopunska literatura
  1. Crespi, F. (2006.) Sociologija kulture. Zagreb: Politička kultura. (Pogovor: Rade Kalanj)
  2. Dragojević, Sanjin (2006.) Kulturna politika: europski pristupi i modeli / doktorska disertacija. Zagreb: Fakultet političkih znanosti
  3. Landry, Charles, ur. (1998) Hrvatska kulturna politika: Od prepreka do mostova: Izvještaj europskih istraživača. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
  4. Raymond Boudon: The Origin of Values – Sociology and Philosophy of Beliefs (New Brunswick, NJ: Transaction Publishers, 2001)
  5. Strateški plan Ministarstva kulture 2012. – 2014. (2012.) Zagreb: Ministarstvo kulture.
  6. Zlatar, Andrea (2008) Prostor grada, prostor kulture: Eseji iz kulturne politike. Zagreb: Naklada Ljevak.

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  3. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  4. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij