Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti

Naziv
Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
118211
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je osposobiti studente za ovladavanje kategorijama iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti, upoznati ih sa nacionalnom i međunarodnom sigurnošću kao društvenom funkcijama odnosno kao državnom funkcijom (funkcijom međunarodnog poretka), upoznati ih sa sadržajem nacionalne i međunarodne sigurnosti, instrumentima nacionalne i međunarodne sigurnosti, ugrožavanjima koja predstavljaju prijetnju nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti te nacionalnim i međunarodnim institucijama kojima je bavljenje pitanjima nacionalne i međunarodne sigurnosti primarni zadatak i interes. Time će studenti steći znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i socijetalnih dimenzija nacionalne i međunarodne sigurnosti te se osposobiti za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij, opis sadržaja i ciljeva kolegija, struktura kolegija, uvod u seminar i prikaz tema, pregled literature
  2. Pojam sigurnosti u društvenim teorijama; sigurnost kao društvena funkcija; sigurnost kao državna funkcija (funkcija međunarodnog poretka); geneza nacionalne i međunarodne sigurnosti
  3. Suvremene paradigme nacionalne i međunarodne sigurnosti; nacionalna i međunarodna sigurnost i globalizacija; redefiniranje parametara nacionalne i međunarodne sigurnosti; privatizacija (nacionalne) sigurnosti
  4. Organizacija vlasti: predsjednički, polupredsjednički i parlamentarni sustav; pojam nacionalne i međunarodne sigurnosti; područja nacionalne sigurnosti: socijalno, gospodarsko, političko, vojno i eko-područje; sigurnosna dilema; nacionalna i međunarodna sigurnost i utjecaj na gospodarstvo
  5. Pravo države i društva na (nacionalnu) sigurnost (opstanak društva, nacije i države, teritorijalni integritet, suverenitet, kvaliteta života i nacionalni interesi); nacionalna sigurnost i koncept liberalne demokracije; nacionalna i međunarodna sigurnost i civilno društvo, etika i pravna država; nacionalna i međunarodna sigurnost i ljudska prava
  6. Politike i strategije nacionalne i međunarodne sigurnosti
  7. Instrumenti nacionalne sigurnosti: gospodarski, vojni, politički, obavještajno-sigurnosni; institucije nacionalne sigurnosti
  8. Ugrožavanja nacionalne sigurnosti: terorizam, suprotnosti suvremenog svijeta, zlouporabe znanstveno-tehnoloških dostignuća, ratovi, etnički sukobi, oružje za masovno uništenje itd.
  9. Terorizam kao središnji nacionalni i međunarodni sigurnosni (ugrožavajući) fenomen današnjice: teror i terorizam; struktura terorizma - uzroci, teroristički akti, protuterorizam, "teroriziranje terorizma"; proces terorizma; terorizam i međunarodna zajednica; paradoksi terorizma
  10. Sustav nacionalne sigurnosti: gospodarska dimenzija, dimenzija civilnog društva, javnosti i medija.
  11. Sustav nacionalne sigurnosti:vanjskopolitička dimenzija, diplomacija, obrambena dimenzija te obavještajno-sigurnosna dimenzija
  12. Institucije međunarodne sigurnosti: UN, NATO, EU, OESS, WEU, MMF, Grupacija Svjetske banke, OPEC itd.
  13. Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske
  14. Hrvatska u međunarodnoj sigurnosti; zajednička vanjska i sigurnosna politika EU
  15. Osvrt na ukupna predavanja, evaluacija sadržaja i načina prikaza kolegija i priprema studenata (kroz diskusiju) za polaganje završnog usmenog ispita

Ishodi učenja
  1. Objasniti i razumjeti temeljne kategorije iz fenomenologije nacionalne i međunarodne sigurnosti,
  2. Razumijeti nacionalnu i međunarodnu sigurnost kao društvenu funkciju odnosno kao državnu funkci
  3. Shvatiti i analizirati suvremene sigurnosne ugroze
  4. Razumijeti suvremene komparativne sustave nacionalne sigurnosti
  5. Razumijeti i analizirati temeljne koncepte i odnose: sigurnost i demokracija; sigurnost i sloboda; sigurnost i ljudska prava
  6. Kritički evaluirati peterosektorski model sigurnosti
  7. Kritički evaluirati suvremene sigurnosne politike i strategije
  8. Praktično primjeniti stečena znanja u ppogledu instrumenata nacionalne sigurnosti
  9. Steći znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i socijetalnih dimenzija nacionalne i međunarodne sigurnosti
  10. Osposobiti se za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području.
Metode podučavanja
Kolegij će se realizirati posredstvom predavanja i seminara, Nastavne metode koje će biti korištene na kolegiju su: predavanja, grupne diskusije, prezentacije te analize slučajeva (case studies i country studies).
Metode ocjenjivanja
Način polaganja ispita: Nakon odslušanih predavanja polaže se završni usmeni ispit. Elementi konačne ocjene (maksimalno 100 bodova) su: a) prisustvovanje predavanjima i aktivno sudjelovanje na nastavi (pitanja, komentari, analize) - maksimalno 15 bodova; b) prisustvovanje seminarima, konzultiranje seminarske literature i aktivno sudjelovanje na seminarskoj nastavi - maksimalno 30 bodova; c) izrada individualnog projekta (ili seminara) što uključuje pisani izvještaj i prezentaciju njegovog sadržaja - maksimalno 15 bodova; d) završni usmeni ispit - maksimalno 40 bodova. Uspjeh na predmetu predstavlja zbir ostvarenih bodova, a ocjena uspjeha izvršit će se prema sljedećoj tablici: a) izvrstan (90-100 bodova); b) vrlo dobar (80-89 bodova); c) dobar (60-79 bodova); d) dovoljan (51 do 59 bodova); e) nedovoljan (50 bodova i manje).

Obavezna literatura
  1. Bourbeau, Philippe (2015)(ed.) Security: Dialogue across Disciplines, Cambridge: Cambridge University Press.
  2. Collins, A. (2010)(ur.) Suvremene sigurnosne studije, Zagreb: Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Politička kultura.
  3. Hough, P.; Malik, S.; Moran, A.; Pilbeam, B. (2015) International Security Studies: Theory and practice, New York/ Abingdon: Routledge.
Dopunska literatura
  1. Born, H; Leigh, I. Postizanje odgovornosti u obavještajnoj zajednici: Pravni standardi i najbolji načini nadzora obavještajnih agencija, Ženevski centar za demokratski nadzor nad oružanim snagama, 2005.
  2. Buzan, B. Peple, Staes and Fear: An Agenda for International Security Studies in the Post-Cold World Era, Harvester Wheatsheaf, London, 1991.
  3. Buzan, B.; Hansen, L. The Evolution of International Security Studies, Cambridge: Cambridge University Pres, 2009.
  4. Cavelty, D. M.; Mauer, V. (eds.) The Routledge Handbook of Security Studies, Abingdon/New York: Routledge Taylor & Francis Group, 2010.
  5. Dorman, M. A.; Kaufman, P. J. (eds.) Providing for National Security: A Comparative Analysis, Stanford: Stanford University Press, 2014.
  6. Kirchner, J. E.; Sperling, J. (eds.) National Security Cultures: Patterns of global governance, London and New York: Routledge, 2010.
  7. Krasner, D. S. Sovereignty: Organized Hypocrisy, Princeton, Chichester: Princeton University Press, 1999.
  8. Singer, W.P. Corporate Warriors: The Rise of the Privatized Military Industry, Cornell University Press, Ithaca, 2008.
  9. Weiner, T. Nasljeđe pepela: povijest CIA-e, Zagreb: Fraktura, 2011.
  10. Williams, D. P. (ed.) Security Studies: An Introduction, London and New York: Routledge, Taylor & Francis Group, 2008.

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij