Cilj nastave je upoznati studente s osnovama sociologije religije, prenijeti i steći osnovna znanja o sociološkom aspektu fenomena religije i religioznosti, te odnosa religije i društva. Polaznici će se osposobiti za bolje razumijevanje nastanka religija, njihova smisla u ljudskom životu, te uloge vjerskih zajednica u modernom društvu, posebice u hrvatskom društvu i tranzicijskim promjenama. Cilj je razviti kritičko mišljenje kod studenata o jednom od značajnih fenomena suvremenih društava, a posebice hrvatskog društva, jer većina stanovnika Zemlje je na neki način religiozno.

1. Predavanje: Uvodno predavanje; upoznavanje studenata sa smislom i sadržajem kolegija, programom i načinom rada, te s obvezama i uvjetima za polaganje ispita i evaluacijom rada; dogovor i podjela seminarskih radnji.
2. Predavanje: Teorijske i povijesne pretpostavke nastanka i razvoja sociologije; osnovni pojmovi i pojmovna struktura u kontekstu razvoja društva i sociologije kao znanosti; kritički odnos u nastanku sociologije (pozitivizam, ateizam); raspored izlaganja/prezentacija seminarskih radnji.
3. Predavanje: Osnovne koncepcije grijeha i spasenja u svjetskim religijama. Kratki pregled osnovnih postavki, podjela i učenja u četiri svjetske religije. Hinduizam – samsara i mokša. Manifestacije neznanja. Četiri puta oslobađanja. Budizam – samsara i nirvana. Učenje o an-atmanu i osmerostrukom putu. Kršćanstvo – prvotni grijeh, Isus Krist, povijest spasenja, eshatologija i ponovni dolazak Mesije. Islam – spasenje kao izbjegavanje buduće kazne. Šest pristupa spasenju.
4. Predavanje: Klasične teorije u sociologiji religije – Emile Durkheim i Karl Marx; definiranje religije; kritika animizma i naturalizma; analiza totemizma kao prvotnog oblika religije; funkcionalistički pristup religiji; sveto i svjetovno; analiza uloge i važnosti religijskih obreda; integrativna funkcija religije; kritički pristup analizi religijskog fenomena, s naglaskom na specifični društveno-povijesni kontekst; analiza legitimacijske funkcije religije.
5. Predavanje: Klasične teorije u sociologiji religije – Max Weber; pojam karizme; sociološka analiza učenja o predestinaciji; koncept poziva; analiza nastanka religija; protestanska etika; proces «raščaravanja»; utjecaj protestanske etike na nastanak kapitalizma.
6. Predavanje: Teorije sekularizacije. Nastanak i razvoj procesa sekularizacije – naglasak na društveno-povijesnom kontekstu; Povezanost modernizacije i sekularizacije; Analiza osnovnih pojmova i osnovnih teorijskih pristupa – B. Wilson, K. Dobbelaere, S. Bruce. Analiza osnovnih kritičkih pristupa – J.K. Hadden i R. Stark.
7. Prvi kolokvij
8. Predavanje: Suvremeni teorijski pristupi u sociologiji religije – 1. dio. P. Berger i «sveti kozmos»; T. Luckmann i «nevidljiva religija»; N. Luhmann i funkcije religije; R. Bellah i «civilna religija».
9. Predavanje: Suvremeni teorijski pristupi u sociologiji religije – 2. dio. G. Davie i zastupnička uloga religije, te kriza crkvenosti; D. Hervieu-Leger i religija kao «lanac sjećanja»; J. Casanova i javna uloga religije.
10. Predavanje: Suvremeno društvo i novi religijski pokreti; analiza sociokulturnog konteksta razvoja novih religijskih pokreta, osnovnih pojmova i obilježja; tipologija novih religijskih pokreta; New Age duhovnost; Subjektivizacija religioznosti; Budućnost novih religijskih pokreta.
11. Predavanje: Religija i globalizacija. Osnovni teorijski pristupi pitanjima globalizacije. Koncepcija višestrukih moderniteta. Uloge religija u procesima globalizacije. Religija, nacija, sekularnost i nasilje u globalnom kontekstu.
12. Predavanje: Religija i civilno društvo. Razvoj civilnog društva. Analiza suvremenih pristupa civilnom društvu. Razvoj političke kulture. Teorije socijalnog kapitala – kritički pristupi. Položaj i uloge religije u civilnom društvu - razlike američke i europske tradicije. Utjecaj religije na povjerenje u društvu. Pitanje sekularnosti i sekularizma. Mogućnosti i prijepori globalnog civilnog društva.
13. Predavanje: Religija u vrijeme neoliberalizma. Religija i kapitalizam. O osnovama neoliberalizma. Razvoj potrošačkog društva i kulture – osnovni teorijski pristupi. Religijske slobode i neoliberalizam. Položaj, uloga i aktivnosti religijskih institucija u neoliberalnom kontekstu. Ekonomija želja i religijski autoritet. Analiza religijskih odgovora globalnom neoliberalizmu.
14. Predavanje: Religija u suvremenoj hrvatskom društvu – društvene i religijske promjene; razvoj sociologije religije u Hrvatskoj; religijska slika suvremenog hrvatskog društva u europskom kontekstu – analiza osnovnih pokazatelja na temelju rezultata empirijskih istraživanja od 1997. do 2010. godine.
15. Drugi kolokvij Evaluacija rada na kolegiju i zaključna rasprava.

1. Definirati osnovne pojmove i koncepcije sociologije religije.
2. Nabrojiti svjetske religije i opisati njihove osnovne karakteristike.
3. Razumjeti razlike između svjetskih religija, posebice s obzirom na koncepcije spasenja.
4. Razumjeti osnovne postavke klasičnih i suvremenih teorija u sociologiji religije.
5. Razlikovati vrste religijskih organizacija.
6. Razumjeti osnovne uloge religije u kontekstu globalizacije, civilnog društva i neoliberalizma.
7. Analizirati osnovne čimbenike suodnosa religijskih i društvenih promjena u Hrvatskoj i u Europi.

Predavanja uz pomoć power point prezentacija, izlaganje seminarskih tema i rasprava u seminarskim grupama.

Način polaganja ispita: Završna ocjena donosi se na temelju rezultata dvaju kolokvija (ili rezultata završnog pismenog ispita u slučaju izostanka s kolokvija ili negativne ocjene na kolokviju), te rezultata izlaganja seminarske teme i sudjelovanja u radu seminara. Dva kolokvija (ili završni pismeni ispit) donosi 50% ocjene, a 50% ocjene donosi izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara. Studenti/ice koji zbog ograničenja termina i rasporeda samog kolegija (ili nekih drugih problema koji se mogu javiti tijekom semestra) ne budu u mogućnosti usmeno prezentirati seminarski rad, obvezni su isti predati u pismenom obliku u dogovorenom terminu. Prvi kolokvij je planiran u sedmom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja u prvih šest tjedana, a drugi kolokvij je planiran u posljednjem, petnaestom tjednu rada i obuhvaća sadržaje predavanja od osmog do četrnaestog tjedna. Ukoliko student/ica ne položi oba kolokvija pristupa se završnom pismenom ispitu koji obuhvaća sadržaj predavanja i navedene ispitne literature. Isto vrijedi i ukoliko student/ica nije zadovoljan/na postignutim uspjehom na kolokvijima. I na kraju, uspješno polaganje ispita podrazumijeva pozitivne ocjene iz svih navedenih područja rada (kolokviji ili završni pismeni ispit, izlaganje seminarske teme i sudjelovanje u radu seminara). Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: kvalitativna i kvantitativna evaluacija tijekom semestra i na kraju semestra.

1. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
3. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
4. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar