Cilj je ovoga kolegija studente hrvatskoga jezika i književnosti upoznati s temeljima općeslavenske jezične, pismovne i književne kulture, s prvim prijevodima na slavenski jezik, kako bi na temelju toga znanja razumjeli i početke nacionalne baštine. Na temelju toga znanja (prema kojemu se rekonstruira i praslavenski jezik) u daljnjem studiranju moći će se nadograđivati znanja iz povijesti hrvatskoga jezika, hrvatske srednjovjekovne književnosti, razvoja hrvatskih pisama (glagoljice, ćirilice, latinice).
- uvodno predavanje: definiranje staroslavenskog jezika, odnos prema praslavenskome, govorna osnovica, odnos prema grčkome; različiti nazivi za najstariji slavenski književni jezik
- počeci i razvoj paleoslavistike kroz XIX. i XX. st. (pregled), s posebnim obzirom na hrvatski udio (istraživači, korpus)
- kanon staroslavenskih tekstova (pregled po sadržaju, vremenu i mjestu nastanku, pismu, sadržaju)
- izvori za proučavanje života i djela Konstantina i Metoda (slavenski, latinski i grčki)
- pregled biografije Konstantina i Metoda (kronologija);
- kulturološki kontekst kao pretpostavka nastanka prvog slavenskog književnog jezika i pisma (Bizant u IX. st, ikonomahija, Konstantinove polemike prije odlaska u Veliku Moravsku)
- povijesne i kulturološke okolnosti Velikomoravske misije, prvi prijevodi na staroslavenski jezik
- boravak Svete Braće u Panoniji, polemika u Veneciji, posvećenje staroslavenskoga jezika u Rimu, Konstantinova smrt
- sudbina slavenske misije nakon Konstantinove smrti; osnivanje Panonske nadbiskupije, odnos Rima i franačke crkvene hijerarhije
- Metodovo djelovanje, između franačkih napada i papinske potpore; Metodova prevodilačka djelatnost
- sudbina učenika nakon Metodove smrti (Češka, Bugarska, Hrvatska); širenje ćirilometodske baštine među ostalim slavenskim narodima (pregled; i o hrvatskoj baštini samo osnovno, jer se toj temi posvećuje dosta pozornoti u sljedećem semestru, u okviru kolegija «Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku»). prva latinička slavenska pismenost: Brižinski spomenici (Frizinški spomenici) – pitanje odnosa prema ćirilometodskoj baštini.
- Traktat Crnorisca Hrabra, prva slavenska pisma (pitanje nastanka i prvenstva)
- primjer intenzivoga filološkog pristupa: Kijevski listići (posebnost u Kanonu, na tekstološkoj razini, jezičnoj i grafijskoj; rekonstrukcija mjesta nastanka; osobine pisarskih škola, pitanje falsifikata itd); svake se ak. godine primjer kanonskog teksta može razlikovati (npr. Assemanijev evanđelistar, Suprasaljski zbornik itd)
- redakcije staroslavenskoga jezika (važnost u pojedinim slavenskim kulturama, uloga u razvoju pojedinih standarnih slavenskih jezika; osnovne razlikovne jezične osobine, najvažniji spomenici, vremenski proteg uporabe)
- zaključno predavanje: suvremen položaj staroslavistike u slavističkim studijima (noviji staroslavenski rječnici, gramatike, novija izdanja staroslavenskih tekstova, udžbenici), otvorena pitanja, perspektive istraživanja; uvod u važnost staroslavenske sastavnice u povijesti staroslavenske pismenosti.