Cilj kolegija je stjecanje razumijevanja kvantitativnih odnosa koji proizlaze iz brojčanih podataka antropoloških istraživanja. U tom kontekstu, cilj je da nakon studija studenti razviju vještinu prikupljanja kvantitativnih, ali i kvalitativnih podataka, karakterističnih za povezanost bioloških i društveno-kulturnih fenomena. Ujedno, cilj je studente upoznati s ograničenjima u izvođenju zaključaka na temelju primjene pojedinih vrsta statističkih metoda. Također, jedan od ciljeva je steći vještine i kompetentnost u prosuđivanju antropoloških aspekata društvenih promjena i drugih stanja koja se mogu kvantificirati. Konačno, cilj je studente tijekom primjene statističkih metoda familijarizirati s antropološkom tematikom na kojoj će te metode primjenjivati. Stoga se izučavano teorijsko gradivo utvrđuje na primjerima iz antropologije, već od faze pripreme podataka, preko njihove analize, sve do interpretacije rezultata, s naglaskom na pravilno postavljanje hipoteza te njihovog završnog podržavanja ili odbacivanja.

1. Pojam i predmetnost statistike. Mjerne ljestvice.
2. Osnove teorije vjerojatnosti. Kombinatorika.
3. Deskriptivna statistika. Statistički parametri. Mjere centralne tendencije.
4. Distribucija frekvencija. Mjere raspršenja.
5. Vrsta raspodjela podataka (binomna, normalna, Poissonova).
6. Vrste uzoraka i metode uzorkovanja. Procjene parametara. Inferencijalna statistika. Testiranje hipoteza.
7. Testiranje razlika između dva velika uzorka ispitanika (t-test).
8. Testiranje razlika između dva mala uzorka ispitanika (t-test).
9. Testiranje razlika između više nezavisnih uzoraka ispitanika (analiza varijance).
10. Korelacije (linearna, rang i parcijalna).
11. Linearna regresija.
12. Neparametrijske metode za testiranje razlika.
13. Neparametrijske metode za testiranje povezanosti.
14. Rekapitulacija - uvjeti za primjenu pojedinih inferencijalnih statističkih metoda.
15. Rekapitulacija postojećih znanja i priprema za sljedeći kolegij.

1. Poznavanje smisla statistike u kontekstu znanstvenog rada
2. Razumijevanje kvantitativnih odnosa u istraživanjima i u znanstvenim člancima
3. Prepoznavanje tipa podataka i njihovo uspješno organiziranje (baze, razredi)
4. Razumijevanje ograničenja u izvođenju zaključaka na temelju primjene pojedinih vrsta statističkih metoda
5. Postavljanje i testiranje hipoteza
6. Pravilno zaključivanje na temelju inicijalno postavljenih hipoteza
7. Razumijevanje logike primjene pojedinih metoda deskriptivne i inferencijalne statistike
8. Pravilna interpretacija dobivenih rezultata na temelju primjene određene statističke metode

Izravno poučavanje Samostalno učenje Poučavanje vođenim otkrivanjem i raspravom Modeliranje s demonstracijom

Tri kolokvija (zasebno ocjenjivanje praktičnih zadataka i znanja teorije). 1. kolokvij: tematske cjeline 1-5 2. kolokvij: tematske cjeline 6-9 3. kolokvij: tematske cjeline 10-13. Pismeni ispit (cjelokupno gradivo). Pohađanje nastave 5% Aktivnost u nastavi 5% Pismeni ispit (kolokviji) 90% Usmeni ispit (alternativa za pismeni)

1. Sindik, J. (2014). Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu. Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku.
2. Pauše, Ž. (1993). Uvod u matematičku statistiku. Zagreb: Školska knjiga.
3. Kolesarić, V., Petz, B. (1999). Statistički rječnik. Jastrebarsko: Naklada slap.
4. Armitage, P. (1971). Statistical Methods in Medical Research. Oxford: Blackwell.

1. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar