Studenti upoznaju najnovije oblike urbanizacijskih i hiperurbanizacijskih procesa te različite pristupe njihovog istraživanja s kratkim povijesnim osvrtom na razvoj sociologije grada. Razlikujući prvenstveno američke i europske pristupe i autore analiziraju se novi koncepti, načini istraživanja te najvažniji naglasci koje pojedini autori daju istraživanju megagradova, mreža gradova, urbanih regija i metropolitanskih područja. Objašnjavaju se, propituju i osvjetljavaju najveći problemi s kojima se suočava urbano društvo 21. stoljeća poput urbane fragmentacije, segregacije i isključenosti.

1. Uvodno predavanje o urbanoj sociologiji danas:teme kojima se bavi suvremena urbana sociologija i sociologija prostora, o sociološkim i srodnim aspektima analize prostora, izlaganje osnovnih pojmova; upoznavanje studenata s rasporedom seminarskih obveza, literaturom i drugim aspektima.
2. Urbanizacija na prijelazu 20. u 21. stoljeće:usporedba sličnosti i različitosti procesa urbanizacije u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji – pregled suvremene situacije.
3. Javni prostori, mjesta, nemjesta, instrumentalni i upotrebni prostori; sociologija urbanih kolektiviteta M. Bassanda, interdisciplinarnost istraživanja prostora; različiti procesi privatizacije javnog prostora.
4. Kulturno-povijesna baština grada i procesi revitalizacije, simbolički urbani prostori, akteri razvoja grada i dubinska sociologija kolektivnih sjećanja i identifikacije, gentrifikacija, procesi diznifikacije i turistifikacije grada.
5. Društveni aspekti prostornog planiranja grada - sociologija i urbanizam, primjeri socioloških studija gradova u Hrvatskoj.
6. Od čikaške škole urbane sociologije do tzv. losanđeleske škole – urbana sociologija u SADu: Los Angeles kao paradigma postmetropolisa.
7. Edward W. Soja i postmetropolis, Lefebvre i redefiniranje ideje o prostoru, deteritorijalizacija i reteritorijalizacija, postmoderni grad.
8. Manuel Castells i redefinicija prostora: informacijski i umreženi grad Sasskia Sassen i globalni grad, redefiniranje teritorija i pripadnosti.
9. John Urry i mobilnost u informacijskom dobu, urbana mobilnost.
10. Održivi gradovi i ideja „grada po mjeri čovjeka”, kvaliteta života u gradovima, kvaliteta urbanog okoliša i priroda u gradu, održivi razvoj, utopijske vizije.
11. Pravedni grad i pravo na grad, socijalna pravda i društvena (ne)jednakost.
12. Procesi suburbanizacije, nastanka metropolitanskih područja i “povratka u grad“, “privatni gradovi“, dobrovoljna i prisilna getoizacija, nadgledanje, urbano siromaštvo i problemi suvremnih megagradova.
13. Javni prostori i participacija građana u prostornom planiranju grada, top-down i bottom-up urbanizam, urban design i interdisciplinarnost planiranja grada po mjeri čovjeka.
14. Urbano društvo u 21. stoljeću: pogled u budućnost
15. Evaluacija kolegija

1. Prepoznati, izdvojiti i usporediti različite urbanizacijske forme te dati primjer različitih urbanizacijskih procesa i njihovih društvenih posljedica.
2. Razlikovati američke i europske koncepte u okviru urbane sociologije te navesti njihove značajke.
3. Raspraviti i zaključiti o problemima suvremenog urbanog društva, dati primjer te objasniti širi društveni kontekst navedenog primjera i zaključiti o budućem razvoju.
4. Raspraviti i zaključiti o važnosti javnoga prostora grada te različitim procesima koji ugrožavaju grad kao javno i opće dobro u suvremenom društvu.
5. Prepoznati i analizirati različite prakse oblikovanja i uređenje suvremenih gradova te participacije građana u navedenim procesima na odabranim primjerima.
6. Napisati seminarski rad o određenom urbanom procesu ili pojavi.

U nastavi na kolegiju Suvremena sociologija i urbano društvo - teorijski pristupi koriste se nastavne metode koje studentu omogućuju usvajanje, prepoznavanje, razumijevanje, primjenu, analizu i kritičko preispitivanje socioloških znanja iz područja urbane sociologije uz razvijanje komunikacijskih i prezentacijskih vještina studenata. Rasprava i analiza aktualnih i relevantnih primjera, uz stjecanje temeljnih spoznaja iz urbane sociologije, kao i interdisciplinarnih uvida u analizu urbanih fenomena i samo oblikovanje prostora grada (urbanizam, arhitektura, urban design, urbana antropologija itd.), potiče kod studenta praćenje i razumijevanje društvene stvarnosti, odnosa prostora i društvenog života, svakodnevnih interakcija itd.

Postignuća studenta ocjenjuju se brojčanom ocjenom iz kolokvija (vrednuje se usvojenost temeljnih pojmova i znanja iz sociologije grada, prema ishodima - 40% završne ocjene na kolegiju), eseja (vrednuje se razumijevanje, primjena i analiza socioloških znanja, prema ishodima - 40% završne ocjene na kolegiju) i usmenog ispita (vrednuje se ukupno postignuće studenta prema ishodima kolegija - 20% završne ocjene na kolegiju).

1. Čaldarović, O., Šarinić, J. (2017). Suvremeni grad: Javni prostori i kultura življenja. Primjer Zagreba. Zagreb: Jesenski&Turk.
2. Čaldarović, O. (2012). Čikaška škola urbane sociologije: utemeljenje profesionalne sociologije. Zagreb: Jesenski i Turk.
3. Čaldarović, O. "Još jednom o 'urbanoj obnovi' - o pojmovima i procesima obnove urbanog naslijeđa"(2010). Kvartal VII (1-2): 70-76.
4. Soja, Ed. (1989). Postmodern Geographies. The Reassertion of Space in Critical Social Theory. London-New York: Verso.
5. Castells, M. (1989). The Informational City. Oxford: Blackwell Publishing.
6. Augé, M. (2001). Nemjesta. Karlovac: Biblioteka Psefizma.
7. Soja, Ed. (2010). Seeking Spatial Justice. Minneapolis: University of Minnestota Press.
8. Marcuse, P. et al. (2009). Searching for the Just City: Debates in urban theory and practice. New York: Routledge.
9. Mumford, L. (1986). Grad u historiji. Zagreb: Naprijed.
10. Mumford, L. (1986). Grad u historiji. Zagreb: Naprijed.

1. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1., 3. semestar
   • smjer Znanstveni, 1., 3. semestar
2. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Znanstveni, 1., 3. semestar