Osnovni cilj kolegija je pružiti sustavan, iscrpan i kritički pregled relevantnih teorijskih pravaca i orijentacija u antropologiji recentnih desetljeća; također ukazati na ključne prijepore, aktualne rasprave i njihove implikacije na razumijevanje relacija između pojedinih kultura te čovjeka i kulture u općenitom smislu.

1. Uvod u interdisciplinarno polje filozofsko-antropoloških teorija nakon 1945. godine: funkcionalizam, egzistencijalizam, post/strukturalizam, interpretativna antropologija, kulturalna antropologija, hermeneutika i teorija tekstualnosti, psihoanalitička antropologija.
2. Semiologija: teorija znaka i kulturni kodovi. Mogućnost univerzalne gramatike kulturalnih sustava. Tekstualnost kulture. Što su strukture, a što funkcije?
3. Koncept strukturalne antropologije Claudea Lévi-Straussa. Postoji li „divlja“ misao?
4. Strukturalni pristup mitu: Lévi-Straussove Mitologike. Strukturalizam vs. fenomenologija.
5. Opasno mjesto u sustavu. Mary Douglas o čistom i opasnom: antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua (rušenje i obnavljanje sustava). Struktura i značenje.
6. Geertzova interpretativna antropologija. Ritualizam: tijelo u pokretu i tumačenje simbola.
7. Hermeneutika i kulturalna antropologija: problem pretumačenja drugih kultura.
8. Demitologizacija antropologizma i metafizičkoga diskursa. Episteme (Foucault).
9. Generativna antropologija. Girard: od mimetičke žudnje do čudovišna dvojnika. Maska i alter ego. Antropologija transgresije Georgesa Bataillea. Nasilje i identitet.
10. Problem subjekta i fenomenologije samosvijesti iz aspekta post/strukturalizma.
11. ntropologija i psihoanaliza: egologija, neuroze, fantazme (Freud, Lacan). Nesvjesno, strano i nadrealno. Jungova teorija arhetipova. Pokret antipsihijatrije.
12. Poststrukturalizam i neoavangardno-utopijske koncepcije (Deleuze).
13. Dekonstrukcija i humanističke znanosti: igra, razlika, diseminacija (Derrida).
14. Teorija postmoderne i preispitivanje problema „kraja“ antropologije.
15. Strukture versus interpretacija. Zaključni osvrt.

1. Usvojiti osnovne pretpostavke, obilježja i ključne koncepte relevantnih teorijskih usmjerenja u suvremenoj antropologiji.
2. Poznavati, usporediti i kritički vrednovati prednosti i manjkavosti pojedinih teorijskih pravaca.
3. Kritički prosuđivati i argumentirano raspraviti primjenu teorijskih koncepata u konkretnim istraživačkim primjerima i situacijama.
4. Povezati razvoj pojedinih teorijskih pozicija sa širim povijesnim, društvenim i znanstvenim kontekstom u kojem se pojavljuju.
5. Napisati i argumentirano obraniti pregledni znanstveni rad o određenoj temi iz problemskog okvira suvremenih antropoloških teorija.

Predavanja; mješovito e-učenje; samostalni zadaci; multimedija i mreža; mentorski rad

Izrada završnoga problemskog pismenog rada – numerička ocjena

1. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar

1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar