Švedska književnost i film 1

Naziv
Švedska književnost i film 1
Organizacijska jedinica
Katedra za skandinavske jezike i književnosti
ECTS bodovi
6
Šifra
64097
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Pružiti studentima uvide u povijesni razvoj švedske književnosti do ''Modernog prodora'' u 19 st. (djela Sv. Birgitte, Linnéa, Swedenborga, Bellmana, Tegnéra, Almquista, Strindberga i dr.) kao i u neka od najznačajnijih ostvarenja ranog, klasičnog i modernističkog filma u Švedskoj (s naglaskom na njegovom ''zlatnom dobu'' (Sjöström, Stiller i dr.) i na opusu Ingmara Bergmana). Takav pregled, kao i interesi za pojedine teme koji će se profilirati tijekom kolegija, služit će kao osnova za daljnji rad na recentnijim književnim i filmskim djelima na kolegiju Švedska književnost i film II.
Sadržaj
  1. Runor, landskapslagar. Erikskrönikan, heliga Birgitta, medeltida ballader.
  2. Reformationen, Olaus Petri, Wivallius, drottning Kristina. Stormaktstiden, Stiernhielm, Lucidor, upplysningstiden, Dalin, Linné.
  3. Tankebyggarorden, Nordenflycht, Kellgren, Lenngren. Romantiken: Tegnér, Atterbom. Stagnelius, Geijer, Silfverstolpe
  4. Romantiken: Tegnér, Atterbom. Stagnelius, Geijer, Silfverstolpe. Almqvist, liberalism/senromantik, Bremer, Runeberg, Rydberg; Snoilsky, Strindberg. Kolokvij iz književnog dijela.
  5. Pojava filma i film atrakcije; naratologija i filmska priča. Oblici filmskog zapisa (1)
  6. Oblici filmskog zapisa (2). Danski nijemi film: B. Christensen: Häxan (1922), C. Th. Dreyer.
  7. Filmska cenzura i švedski nijemi film (uvod). B. Stiller. Garbo i sustav filmskih zvijezda. Filmska projekcija.
  8. Filmovi V. Sjöströma: Terje Vigen (1917); Berg-Ejvind och hans hustru(1918), Körkarlen (1921). Odjeci švedskog zlatnog doba: njemački ekspresionizam itd.
  9. Strindberg, drame i proza: Otac i Igra snova. “En realist” i Victoria Benedictsson.
  10. Drama i film: Strindbergova Gospođica Julija i ekranizacije (red. Liv Ullmann ili Mike Figgis ili Alf Sjöberg). Filmska projekcija.
  11. Bergman (1) Fanny i Alexander, Divlje jagode i Sedmi pečat.
  12. Bergman (2) Ljeto s Monikom i Persona. Filmska projekcija.
  13. Bergman (3) Vučje doba, Tišina, Prizori iz bračnog života. Filmska projekcija.
  14. Barn- och ungdomslitteratur och film.
  15. Barn- och ungdomslitteratur och film. Kolokvij iz filmskog dijela.

Ishodi učenja
  1. opisati i kritički analizirati povijest švedske književnosti i filma (analiza značajnih ostvarenja švedske književnosti do realizma te filmskih ostvarenja od početaka filmske umjetnosti do vrhunaca stvaralaštva Ingmara Bergmana) u skandinavskom i širem kulturnom kontekstu
  2. moći kritički komentirati razvoj švedskog filma te pojedina ostvarenja švedske filmske umjetnosti sagledati u skandinavskom i širem europskom kulturnom kontekstu
  3. moći vrednovati i koristiti primarne i sekundarne izvore informacija te ih adekvatno primijeniti u procesu razvijanja znanja
  4. razvijati sposobosti pismenog i usmenog izlaganja i jezičnu kompetenciju, što su sve preduvjeti za izlaganje zahtjevnijim tekstovima u narednoj godini
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, filmske projekcije.
Metode ocjenjivanja
Obaveza je studenata redovno dolaziti na predavanja te aktivno sudjelovati u radu seminara. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu u skladu s prethodnim uputama (pribavljanje i čitanje predviđene literature, pronalaženje relevantnog materijala i dr.), izlaganje pripremljenog pred ostalim polaznicima seminara (dva izlaganja tijekom semestra, na jednu književnu i filmsku temu) te uključivanje u diskusiju. Po završetku semestra studenti polažu pismeni ispit. Završna ocjena za ovaj kolegij odražava sve tri komponente: doprinos seminarima, kvalitetu izlaganja te uspješnost na ispitu.

Obavezna literatura
  1. Primarna u švedskom originalu: izbor kraćih proznih i lirskih tekstova koji će se analizirati tijekom seminara (dobiveno na nastavi ili dostupno na Omegi)
  2. Primarna u prijevodu: drame Augusta Strindberga: Otac, Gospođica Julija i Igra snova
  3. Sekundarna: Algulin, I. (1989.) A History of Swedish Literature. The Swedish Institute, Stockholm
  4. Peterlić, Ante (2001) Osnove teorije filma. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada (odabrana poglavlja)
  5. Tekstovi o pojedinim filmskim i književnim djelima (na Omegi ili u fotokopiraoni)
Dopunska literatura
  1. Cowie, P. (1966.) Swedish Cinema. London: A.Zwemmer Limited.
  2. Edquist, S.-G. &. Söderblom, I. (1998.) Svenska Författare Genom Tiderna. Stockholm: Almqvist&Wiksell.
  3. Furhammar, L. (1991.) Filmen i Sverige: EnHistoria i Tio Kapitel. Höganäs: Wiken.
  4. Hägg, Göran (2001.) Den svenska litteratur historien. Stockholm: Wahlström&Widstrand.
  5. Mcllroy, B. (1986.) World Cinema 2: Sweden. London: FlicksBooks.
  6. Olsson, B. i Algulin, I. (1991.) Litteraturenshistoria i Sverige. Stockholm: Norstedts.
  7. Soila, T. et al. (1998.) Nordic National Cinemas. London: Routledge.
  8. Warme, L. G. (ur.) (1996.) A History of Swedish Literature. The University of Nebraska Press.
  9. Priručnici i pojmovnici: Abrams, M. H. (1999.) A Glossary of Literary Terms. New York: Holt, Rinehartand Winston. Biti, V. (2000.) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. Kragić, B. et al. (2003) Filmski leksikon: A-Ž. Zagreb: LZMK. Peterlić, A. (ur.) (1986-1990) Filmska enciklopedija 1-2. Zagreb: LZMK. Zuck, V. (ur.) (1990.) Dictionary of Scandinavian Literature. Westport: Greenwood Press.
  10. Zbirke elektroničkih časopisa: http://www.knjiznice.ffzg.hr/ecasopisi

Obavezan predmet na studijima
  1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar