Temeljna nastavna umijeća

Naziv
Temeljna nastavna umijeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS bodovi
5
Šifra
124384
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Metodičke vježbe
60

Cilj
Usvojiti opće određenje škole, nastave, nastavnika i učenika sa stajališta suvremene pedagogije. Usvojiti opće određenje nastavnog umijeća. Usvojiti osnovne značajke teorije nastavnog umijeća. Upoznati i usvojiti modele odnosa teorije i prakse u pedagogiji i didaktici i razviti temeljna nastavna umijeća, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika, koje (pored ostalog) uključuju i držanje i takt u pedagoškom ophođenju s učenicima u nastavi. Usvojiti modele razvoja razredno-nastavnoga ozračja i razrednu kohezivnost u kontekstu interkulturalizma.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje – upoznavanje s obvezama i strukturom kolegija Uvodni seminar – upoznavanje sa sadržajem Vježbi, podjela seminarskih obveza
  2. Temeljna nastavna umijeća (Pojam, definicija, elementi). Temeljna nastavna umijeća i njihovo određenje
  3. Nastavnici – znanje, sposobnost, specifičnost nastavničke profesije, profesionalni razvoj nastavnika Temeljne sastavnice nastavnih umijeća
  4. Kompetencije nastavnika (Kognitivne, funkcionalne, osobne, predmetne, metodičke, didaktičke, refleksivne). Socijalne kompetencije nastavnika (kako razvijati socijalne kompetencije i kako je primjenjivati. Glavna područja sposobnosti koja definiraju socijalne kompetencije). Emocionala inteligencija i komunikacija u nastavi i učenju (Značaj komuniciranja. Kurikulum nastave u osnovnoj školi - upoznavanje sa svim postojećim predmetnim kurikulumima koji se provode u osnovnoj školi (redovna nastava
  5. Struktura komunikacijskog ciklusa i protok informacija. Dijalog kao proces razmjene, prerade i dorađivanja informacija. Komunikacijski ciklus. Slušanje kao komunikacija - aktivno slušanje). Kompetencijski profil suvremenog nastavnika
  6. Razvoj nastavnih umijeća (Praćenje vlastitog rada (refleksivna kompetencija). Ovladavanje razvojnim fazama. Motivacija). Kvaliteta nastave kao polazište razvoja kompetencija kod učenika - naglasak na odabir udžbenika kao prihvatljiv izvor znanja
  7. Umijeće u planiranju i pripremanju nastavnog sata - metodički hod (Planiranje i pripremanje, razrada temeljnih situacija nastave i učenja, izbor metoda, postupaka, oblika rada, tehnika i strategija učenja, načina vrednovanja, vremenska dinamika). Praćenje tijeka nastave – upoznavanje s protokolom praćenja nastave i primjena u nastavnom procesu
  8. Temeljna nastavna umijeća u vođenju nastavnog sata (Početak, tijek (s prijelazima) i završetak nastavnog sata). Komponente nastave u ponavljanju i vježbanju (Vrste, učestalost i organiziranje ponavljanja. Proces vježbanja. Sadržaji vježbanja. Korektivno vježbanje). Umijeće razgovora s nastavnikom i primjene protokola za praćenje nastave – analiza prisustvovanja nastavnom procesu
  9. Timska nastava (Pojam tima i timskog učenja. Svrha i cilj timske nastave (učenja). Važnost uspješne komunikacije u provedbi nastavnog procesa
  10. Materijalno-tehnički i pedagoški aspekt nastave i učenja (Prostor, oprema, izvorna stvarnost). Povezanost procjene zrelosti djeteta za polazak u redovnu školu i mogućnost praćenja i aktivnog sudjelovanja djeteta u redovnoj nastavi
  11. Indikatori kvalitete (Kurikulum, postignuća, učenje i poučavanje, podrška učenicima, školski etos, resursi, menadžment, vođenje i osiguravanje kvalitete). Vrednovanje u službi osiguranja kvalitete nastave - prikaz međunarodnog vanjskog vrednovanja učenika osnovnih škola provedenih u R Hrvatskoj (PIRLS, TIMSS, ECSL, ICILIS)
  12. Umijeće u provođenju razredne discipline (Autoritet nastavnika, umijeće u provođenju restitucije). Umijeće u razvoju razredno - nastavnog ozračja (Temeljni čimbenici).Unapređenje kvalitete obrazovanja – projekti provedeni u osnovnim školama RH - Samovrednovanje, Kolegijalno opažanje nastave
  13. Evaluacija rada nastavnika (Evaluacija i poboljšavanje vlastitog rada. Tehnike samoevaluacije Završna evaluacija rada, seminara i vježbi
  14. Kriteriji dobre nastave (osvrt i prosudba vlastitog rada).
  15. Završni ispit

Ishodi učenja
  1. Definirati i interpretirati temeljna nastavna umijeća.
  2. Opisati opće određenje škole, nastave, nastavnika i učenika sa stajališta suvremene pedagogije.
  3. Objasniti modele odnosa teorije i prakse u pedagogiji i didaktici.
  4. Planirati, izvoditi i vrednovati nastavni proces.
  5. Opisati osnovne značajke teorije nastavnog umijeća u postavljanju ciljeva, izboru nastavnih sadržaja, ključnih metoda i elemenata metodike.
  6. Objasniti temeljna nastavna umijeća, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika, koje (pored ostalog) uključuju i držanje i takt u pedagoškom ophođenju s učenicima u nastavi.
  7. Opisati modele razvoja razredno-nastavnoga ozračja i razrednu kohezivnost u kontekstu interkulturalizma.
  8. Objasniti pojam tima i timskog učenja, svrhu i cilj timske nastave (učenja).
  9. Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika.
  10. Planirati stručno-pedagoško usavršavanje na osobnoj razini.
Metode podučavanja
predavanja, seminari, vježba, praćenje pedagoških aktivnosti u školi
Metode ocjenjivanja
formativno i sumativno

Obavezna literatura
  1. Jensen, E. (2003). Super nastava. Zagreb: Educa
  2. Kyriacou, K. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.
  3. Langer,I./Schulz von Thun, F./ Tausch, R. (2003), Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita.
  4. Meyer, H. (2005.): Što je dobra nastava. Zagreb: Educa
  5. Markić, I., (2012), Dislociranje moći u nastavnoj praksi – mogućnosti suradničkog učenja. U: Ljubetić, M., Zrilić, S. (ur.), Pedagogija i kultura. Kultura kao polje pedagoške akcije: odgoj, obrazovanje, kurikulum - zbornik radova, Zagreb, Hrvatsko pedagogijsko društvo, 135-141.
Dopunska literatura
  1. Jurčić, M. (2004), Uloga učiteljeve potpore u razredno-nastavnom ozračju, Napredak, vol. 145, BR. 3/2004., (str. 329-340).
  2. Jurčić, M. (2006), Učenikovo opterećenje nastavom i razredno-nastavno ozračje, Odgojne znanosti, Br. 2 (12), Vol. 8, (str. 329-346).
  3. Jurčić, M. (2006), Povezanost subjektivnih i objektivnih realiteta razredne zajednice i njihov utjecaj na stabilnost zadovoljstva učenika razrednom kohezijom, Pedagogijska istraživanja, broj 2, (str. 141-152).
  4. Klippert, H. (2001), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.
  5. Neill, S.(1994), Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa.

Obavezan predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar